Plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija u Minsku
Minsk (IKA )
Minsk, (IKA) – Na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujna do 1. listopada u Minsku, u Bjelorusiji, održava se plenarno zasjedanje Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE), na kojem sudjeluju predsjednici europskih biskupskih konferencija odnosno njihovi delegati. Na zasjedanju sudjeluju također predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić i predsjednik Biskupske konferencije BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Prvi put u povijesti CCEE-a plenarno zasjedanje se održava u Bjelorusiji. Sudionici zasjedanja susrest će se s tamošnjom katoličkom zajednicom i zajedno s njom proslaviti 950. obljetnicu prvog spomena grada Minska u Nestorovim ljetopisima i 500. obljetnicu tiskanja Biblije, prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku. Središnje teme zasjedanja su mladi, poglavito današnji mladi, njihove želje, potrebe, strahovi, očekivanja i njihovi odnosi, te poslanje CCEE-a u Europi. Na zasjedanju će biti riječi također o izazovima koji današnji svijet u stalnom previranju stavlja pred Crkvu u njezinu osmišljavanju pastorala i pastoralnom planiranju te ponudi evanđelja mladima koji su budućnost Crkve. Nakon Europskog simpozija održanog u mjesecu ožujku ove godine u Barceloni, a na kojem su se okupili biskupi i voditelji pastorala mladih, pastorala zvanja, pastorala u školama i na sveučilištima, plenarno zasjedanje u Minsku predstavlja daljnji susret priprave za predstojeću Biskupsku sinodu koja će se održati u Rimu na jesen iduće godine na temu „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja”.
Druga tema u središtu radova bit će Europa, poglavito doprinos i poslanje Crkve izgrađivanju zajedničkog europskog doma. U Minsku će predsjednici europskih biskupskih konferencija razgovarati o tome kako naviještati Kristovo evanđelje u Europi.
U srijedu 27. rujna predsjednici i delegati predsjednika europskih biskupskih konferencija slavili su misu u katedrali Svetog Imena Marijina u Minsku. Katedralu su dali sagraditi početkom 18. stoljeća isusovci a nakon osnivanja katoličke biskupije u Minsku 1798. godine isusovačka crkva postaje prvostolnica. Krajem 19. stoljeća ukinuta je minska nadbiskupija te crkva posvećena Mariji Djevici postaje župna crkva a ponovno postaje katedralom nakon ponovnog osnivanja biskupije Minsk 1917. godine. Nakon Drugog svjetskog rata komunističke su vlasti zatvorile katedralu. Vlasti su crkvu predale na korištenje Državnom dramskom kazalištu, a zatim sportskoj udruzi. God. 1951. uništena su dva tornja i unutarnji ukrasi. Nakon demokratskih promjena u Bjelorusiji država je 1993. godine vratila katedralu nadbiskupiji u vlasništvo. Zbog velikih oštećenja na katedrali radovi na njezinoj obnovi trajali su do listopada 1997. kada je prvostolnica posvećena Svetom Imenu Marijinu ponovno posvećena.
U četvrtak ujutro, 28. rujna, Predsjednik Republike Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, primit će u audijenciju sudionike plenarnog zasjedanja. Zasjedanje se zaključuje u nedjelju 1. listopada euharistijskim slavljima u različitim župama Minska i susretom s lokalnim vjerničkim zajednicama.
Vijeće europskih biskupskih konferencija službeno je osnovano u ožujku 1971. no povijest Vijeća seže još dalje u prošlost. Naime, neposredno nakon Drugog vatikanskog sabora trinaest predsjednika europskih biskupskih konferencija odlučilo je istražiti mogućnost bolje suradnje i povezivanja između europskih biskupa i europskih biskupskih konferencija. God. 1995. odobren je statut CCEE-a u kojem se izričito navodi da Vijeće čine europske biskupske konferencije, koje u CCEE-u predstavljaju njihovi predsjednici. Statut predviđa također mogućnost da biskupi koji nisu članovi neke biskupske konferencije budu ipak punopravni članovi CCEE-a.
U svojoj više od četrdeset godina dugoj povijesti CCEE je organizirao niz susreta, među kojima osam simpozija europskih biskupa i brojne susrete o temama od velike pastoralne važnosti u Europi. Jednog od plenarnih zasjedanja CCEE-a, 40. po redu, održano je u Zagrebu od 30. rujna do 3. listopada 2010.
Vijeće trenutno ima 39 članova. Uz 33 predsjednika europskih biskupskih konferencija u europskim zemljama Vijeće čine još nadbiskup Luksemburga, nadbiskup Kneževine Monaka, ciparski maronitski nadbiskup, biskup Chişinăua (Moldavija), biskup eparhije Mukačevo i apostolski upravitelj Estonije. Ukupno je dakle 39 članova CCEE-a, koji se prostire na teritoriju koji obuhvaća 45 država.
Vodstvo CCEE-a čine predsjednik i dva potpredsjednika koji se biraju na petogodišnji mandat. Vijećem trenutno predsjeda genovski nadbiskup kardinal Angelo Bagnasco, a potpredsjednici su westminsterski nadbiskup kardinal Vincent Nichols i nadbiskup Poznańa mons. Stanislaw Gadecki. Tajništvo vodi generalni tajnik koji se bira na plenarnom zasjedanju CCEE-a na mandat od pet godina, te zamjenik generalnog tajnika kojeg imenuje Predsjedništvo. Tajništvo ima sjedište u St. Gallenu u Švicarskoj.
Narav i ciljevi CCEE-a definirani su Statutom koji je 2. prosinca 1995. godine odobrio sv. Ivan Pavao II. “Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) je tijelo zajedništva između europskih biskupskih konferencija koje ima za cilj promicanje i očuvanje dobra Crkve”, navodi se u Statutu. Među ciljevima CCEE-a ističu se vršenje kolegijalnosti u hijerarhijskom zajedništvu cum et sub romano pontefice; ostvarenje tješnje komunikacije i suradnje između europskih biskupa i europskih biskupskih konferencija, poštujući ulogu i mjerodavnost svakog od njih, sa ciljem promicanja i poticanja nove evangelizacije na tlu Europe; promicanje zajedništva s vijećima biskupskih konferencija drugih kontinenata; potpora ekumenskoj suradnji u Europi, sa ciljem uspostave jedinstva kršćana; živo crkveno svjedočenje u europskom društvu.
Zajedno s pravoslavnim Crkvama na europskom kontinentu, CCEE organizira svake druge godine Europski katoličko-pravoslavni forum na kojem se raspravlja o antropološkim i pastoralnim pitanjima i nastoje se usuglasiti zajednička stajališta o socijalnim i etičkim pitanjima.
Za teme koje su povezane s Europskom unijom, CCEE surađuje osobito s COMECE-om. Uzajamni pozivi i razmjene informacija te zajedničke inicijative postoje između CCEE-a i biskupskih tijela drugih kontinenata: SECAM-SCEAM-a (Afrika), CELAM (Latinska Amerika), FABC (Azija) i FBCO (Oceanija). U svojim različitim područjima CCEE djeluje u povezanosti s mjerodavnim uredima Svete Stolice.