FOTO: Hrvoje Josip Bišćan//Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja
Zagreb (IKA)
Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja s temom „Vrednovanje učenika s teškoćama u nastavi“ počela je 15. listopada i održava se putem platforme Zoom.
Školu organizira Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Molitveni uvod s mislima sv. Terezije Avilske, crkvene naučiteljice, pripremila je Renata Vivek Božić. Vjeroučiteljice i vjeroučitelje je uime predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića i u svoje ime pozdravio predstojnik NKU HBK izv. prof. dr. Ivica Pažin. Osvrnuvši se na temu Katehetske škole „Vrednovanje učenika s teškoćama u nastavi“, dr. sc. Pažin primijetio je da koliko god se činila vrlo logičnom i jednostavnom u sebi krije puno različitih paradoksa.
„Činjenica je da je sveukupni odgoj i obrazovanje, ne samo na hrvatskoj razini nego i na europskoj i svjetskoj, danas izabrao model tzv. individualnog pristupa učeniku kao jedan od temeljnih kriterija ili standarda suvremenog načina odgoja i obrazovanja. Koliko god je to dobro, s druge strane paradoksalno je da taj individualni pristup učeniku biva organiziran i usustavljen sa svrhom ostvarenja kompetencija ili ishoda koji su postavljeni na generalnoj razini. I istodobno želeći individualno pristupati učenicima, a što je neophodno, posebno kada je riječ o učenicima s teškoćama u nastavi, s druge strane pred nama se stvara problem kako odgovoriti na generalno postavljene ishode ili osposobljenosti ili kompetencije koje mi kao organizatori nastavnih procesa shvaćamo i očekujemo od učenika. Pred nas se postavlja pitanje u kontekstu naslova ove katehetske škole ‘Vrednovanje učenika s teškoćama u vjeronaučnoj nastavi’, što zapravo vrednujemo? Vrednujemo li ispunjavanje očekivanih ciljeva koje smo kao organizatori nastave postavili ili napredovanje individualnih kompetencija učenika? Ako se individualno pristupa učenicima, a što je jedini mogući način u okviru kurikularne nastave kada je riječ o učenicima s teškoćama u vjeronaučnoj nastavi, onda ne bismo trebali postavljati ljestvicu vrednovanja visoko i na razinu koja bi u individualnom smislu pristupa učenicima bila nedohvatljiva“, pojasnio je dr. sc. Pažin.
Iznio je i šokantne rezultate istraživanja provedenog protekle godine u njemačkom odgojno-obrazovnom sustavu, prema kojemu se 41 posto učitelja izjasnilo da ne žele imati djecu s teškoćama u razvoju u svome odjeljenju. „Ovakve katehetske škole žele razbijati predrasude, pa i diskriminatorne naravi, koje se mogu pojavljivati ne samo u praktično-teorijsko smislu na području europskih zemalja, nego potiho ulaze i u prostore naših odgojno-obrazovnih ustanova. Zbog toga govorimo o različitim paradoksima. S jedne strane, govorimo o potrebi uvažavanja vrijednosti i dostojanstva osobe, a s druge strane promatramo učenike i ocjenjujemo ih i vrednujemo ne toliko prema njihovim individualnim uspjesima, koliko prema zadanim i očekivanim kompetencijama ili ishodima. Kunemo se u dobrobit otvorenosti studija, odnosno odgoja i obrazovanja za sve učenike koji su nam jednaki, a za osobe o kojima danas razmišljamo, za učenike s teškoćama u vjeronaučnoj nastavi još nemamo ni strukturirane, a kamoli dorađene kurikule prema kojima bismo se vodili. No dovoljna je ponekad i želja, koja se ipak iz dana u dan iskazuje, kako u političkom i sociološkom, tako i u crkvenom smislu, da nas ova tema ne ostavlja mirnima, nego nas tjera na stalno razmišljanje, posebno kada je riječ o ispunjavanju i ostvarivanju ishoda učenika ili ishoda nastave s poveznicom na vrednovanje koje ne može biti identično u redovitom nastavnom procesu i u procesima u kojima se susrećemo s osobama s teškoćama u vjeronaučnoj nastavi“, zaključio je dr. sc. Pažin.
Okupljene je pozdravio i viši savjetnik za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje Dalibor Adžić, dipl. theol.
Nakon molitvenog uvoda i pozdravnih govora slijede predavanja fra Ivana Širokog „Vrijednost i dostojanstvo osoba s invaliditetom“ i Ane-Marije Bohaček, univ. spec. rehab. educ. „Učenici s teškoćama u procesu učenja u nastavi vjeronauka“.
U popodnevnom dijelu programa bit će prikazani primjeri dobre prakse: Pristupi i metode vrednovanja u nastavi vjeronauka (Tihana Petković, dipl. theol.), Zahtjevi učenika s teškoćama u vjeronauku (Ivana Peček, prof. def.) i Vrednovanje učenika s većim teškoćama u nastavi vjeronauka (dr. Zlatko Bukvić).