Dubrovnik, (IKA) – Proslava 25. obljetnice Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti počela je u srijedu 18. svibnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku predavanjem bivšeg dubrovačkog biskupa i utemeljitelja te škole, sada zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, naslovljenim “Kako uskladiti pravednost i objektivnost s temom milosrđa?”
Nadbiskup Puljić citirao je uvodno neke misli iz bule pape Franje “Lice milosrđa” te nastavio govoriti o usklađivanju pravednosti i objektivnosti s temom milosrđa, zatim o pedagoškom radu utemeljenom na milosrđu i ljubavi te o milosrđu i autoritetu kao načinima rasta i napretka.
Govoreći o odgojnom procesu, nadbiskup Puljić istaknuo je kako se stručnjaci slažu da “odgojitelj kao osoba zauzima centralno mjesto u procesu odgoja i obrazovanja” te kako se “njegova uloga u oblikovanju mlade osobnosti ne da ničim zamijeniti”. Time se ne umanjuje udio ostalih čimbenika u odgojnom procesu poput okoline, uvjeta života i rada, nasljeđa i sl. nego se samo želi istaknuti “nezamjenjiva uloga odgojitelja”, a ravnatelji, razrednici, nastavnici, svećenici i svi oni kojima su povjereni mladi su ne samo odgojitelji nego i animatori, kreatori i koordinatori. “Za taj poziv nije dostatna samo visoka izobrazba, premda je ona preduvjet dobrog rada, potrebno je razumijevanje, suosjećanje i umijeće postupanja s onima s kojima se živi i radi”, rekao je nadbiskup Puljić, dodajući da je tu riječ o sudjelovanju u životu i radu, u brigama i nevoljama, u radostima i tjeskobama kolega i učenika. “Upravo tu vidim poveznicu milosrđa, pravednosti i objektivnosti koje trebaju resiti svakog nastavnika”, pojasnio je.
Predavač je također govorio o tri koraka oprosničkog hodočašća, karakterističnog za Godinu milosrđa: ne suditi i ne osuđivati, otkrivati kod drugoga pozitivne kvalitete, darivati i moliti oproštenje. Kad se to učini, onda je osoba sposobna ići dalje. Spomenuo je također tjelesna i duhovna djela milosrđa.
Govoreći o pedagoškom radu utemeljenom na milosrđu i ljubavi, nadbiskup Puljić istaknuo je važnost pozitivnog vrednovanja sebe i drugoga, empatičnosti i autentičnog ponašanja, te na temelju sheme njemačkog psihologa Reinharda Tauschea objasnio tri temeljna stava u odnosima koji su u psihologiji znakoviti i važni. Na liniji od minimalne do maksimalne kontrole razvijaju se tako različiti stavovi. Kada stav odbijanja, nepoštivanja, neuvažavanja i distanciranosti dođe u kombinaciju s maksimalnom kontrolom, kao rezultat nastaje autoritarizam (diktatura). Kada se ti isti stavovi kombiniraju s minimalnom kontrolom dolazi do nereda i anarhije tj. “laissez-faire” kategorije. A kada pak imamo stav poštivanja i simpatije na sredini između minimalne i maksimalne kontrole, dobiva se zlatna sredina umjerenosti i razboritosti, odnosno socijalno-integrativni stavovi, koji su zapravo idealna pozicija puna poštivanja, topline i simpatije. Svi ti stavovi mogu se primijetiti u odgoju učenika. Predavač je podsjetio i na staro latinsko pedagoško pravilo: “Suaviter in modo, fortiter in re” (Blago u postupanju, jasno u načelima).
Nadbiskup Puljić govorio je također o legitimnim i nelegitimnim autoritetima, te u pokušaju odgovora kako blago postupati i ne izgubiti autoritet, rekao je kako nema recepta. Ni sam Isus kao izvrstan psiholog i odgojitelj nije ostavio nikakve recepte nego samo poziv na savršenstvo predstavljajući sebe kao Put, Istinu i Život. U zaključku je istaknuo jednu od klasičnih preporuka u odgoju: Bdjeti nad drugima, ali ne gnjaviti ih! Biti čvrsti, ali bez oštrine i grubosti! I posebice biti smireni i uživati što smo odgojitelji, roditelji, svećenici, učitelji, ravnatelji, rekao je nadbiskup Puljić.
Predavanju su, uz ostale, nazočili dubrovački biskup Mate Uzinić, ravnatelj klasične gimnazije mr. don Bernardo Pleše, profesori i neki bivši učenici gimnazije među kojima je bilo i četvero bivših učenika iz generacije 1965./66., koji su obilježili 50. obljetnicu svoje mature. To su svećenici koji su s nadbiskupom Puljićem maturirali te godine: dr. Mate Bižaca, don Nikola Majić i fra Marko Dragičević. Moderatorica predavanja bila je profesorica Marijana Vekarić.