Čakovec, (IKA) – U čakovečkoj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u tijeku je obnova glavnog oltara, na čemu su radovi započeli potkraj kolovoza, a očekuje se da će potrajati više godina. Glavni oltar u najstarijoj franjevačkoj samostanskoj i župnoj crkvi u Čakovcu posvećen je sv. Nikoli biskupu. Dala ga je izraditi 1742. godine Ana Marija Althann, r. Pignatelli, tadašnja gospodarica Čakovca i veliki dobročinitelj franjevačkog samostana. Barokni oltar zajedno s crkvom posvetio je 14. lipnja 1750. godine zagrebački biskup Franjo Klobušicki. Kako bi se sačuvalo veliko barokno blago čakovečke crkve, opsežnu studiju pod naslovom “Smjernice s prijedlogom za konzervatorsko restauratorske radove na glavnom oltaru i osvrt na ostali inventar crkve” izradila je Vesna Šimičić, konzervator-restaurator, savjetnik iz Restauratorskog zavoda Hrvatske. Prema troškovniku studije, potrebno je izvesti dezinsekciju oltara i ostalog drvenog namještaja crkve i samostana. Te radove kroz drugu polovicu mjeseca rujna izvodi tvrtka “Agrosan” iz Zagreba. Zbog toga je crkva zatvorena pa se mise održavaju u dvorani Katoličkog doma. Restauratorsko-stolarske radove u iznosu 603.400 kuna izvest će stolarska radionica Željka Škode iz Kotoribe. Konzervatorsko-restauratorske radove u vrijednosti od 2.349.000 kuna izvest će prof. Velimir Ivezić, koji je napravio i opsežna istraživanja na oltarima u crkvi. Predviđa se da će svi radovi stajati oko četiri milijuna kuna, a stvarni troškovi bit će poznati nakon izvršenih radova. Početna sredstva osigurala je Vlada Republike Hrvatske te iz državnog proračuna ove godine izdvojila dva milijuna kuna.

Glavni oltar svojom veličinom snažno svjedoči o punini i raskošu baroknog stvaralaštva jer u blagom polukrugu zauzima cijelu stijenu svetišta prema sakristiji. Iznad zidane menze nalazi se drveno svetohranište pokraj kojeg se nalaze niše s reljefima iz Starog zavjeta. Nacrt oltara vjerojatno je izrađen u Beču, gdje je redovito boravila grofica Althann, a smatra se zrelim djelom austrijskog baroka iz polovice 18. stoljeća. U središnjem dijelu oltara je slika sv. Nikole, izrađena tehnikom ulja na platnu. U desnom kutu slike nalazi se Marija s djetetom Isusom, koji promatraju Nikolu biskupa koji kleči na oblaku s glavom usmjerenom prema njima. Mali anđeli na oblaku drže vrećice s novcem podsjećajući na Nikolinu darežljivost prema siromašnim djevojkama, kojima je noću ostavljao novac kako bi se mogle udati. Ispod Nikole biskupa slikar je prikazao Čakovec 1750. godine, i to franjevački samostan s crkvom, Stari grad s cestom prema pavlinskom samostanu u Svetoj Heleni, današnjem Šenkovcu, gradske kuće, čakovečku rijeku Trnavu, dvorac u Pribislavcu, te raniju župnu crkvu sv. Mihovila sa župnim dvorom u Mihovljanu. Za povijest Čakovca ta je slika izuzetno značajna jer je detaljan prikaz stanja u 18. stoljeću.

Glavni oltar čine i niše između četiri stupa s više većih i manjih kipova, poput sv. Ambrozija biskupa, sv. Jeronima i sv. Augustina. U atici je slika Marije s roditeljima Anom i Joakimom. U crkvi se nalazi šest oltara, od kojih se oltar Blažene Djevice Marije, Pomoćnice kršćana nalazi u svetištu te je gotovo povezan s glavnim oltarom. Inače, čakovečka župa sv. Nikole započela je s pripremama za obilježavanje 350. obljetnice dolaska franjevaca u Čakovec, kamo su došli 1659. godine na poziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog Čakovečkog, tadašnjeg vladara Čakovca i Međimurja.