Posljednjih tridesetak godina Buljan Culej volontira u različitim kršćanskim ustanovama a trenutačno je zaposlena u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je predstavljajući gošću i uvodeći u temu fr. Josip.

Cjeloviti razvoj osobe temeljno je polazište izgradnje svakoga odgojno-obrazovnog sustava, neovisno o povijesnom vremenu i društvenim i gospodarskim prilikama i nezavisno o pedagoškom pristupu, istaknula je na početku predavanja Buljan Culej. Cjeloviti razvoj osobe podrazumijeva zadovoljavanje spoznajnih, emocionalnih, socijalizacijskih, psiho-motoričkih i drugih potreba mladih i djece, istaknula je. Pritom je upozorila da ipak zahtjevi društva i gospodarstva u pojedinim razdobljima uvjetuju stavljanje različitih naglaska na pojedina stajališta odgoja i obrazovanja, osobito u školskom sustavu.

Kao povijesnu činjenicu istaknula je da gotovo svaka nova reforma školstva zamjera pretjerani intelektualizam i formalizam znanja koji je prevladavao u nastavnom procesu prije uvođenja reforme. Tako se danas u reformi kurikula diljem Europe i anglosaksonskim dijelovima svijeta naglasak sve više stavlja na kompetencije, ishode ili rezultate učenja i postignuća svakog učenika, a od toga se pak najčešće ističu poduzetnost, prilagodljivost i inicijativnost. Tako se svođenjem obrazovanja na izobrazbu zbiva nagli, radikalni zaokret u poimanju svrhe obrazovanja te se izostavlja humanistička komponenta u odgoju i obrazovanju. Odgoj i obrazovanje doživjeli su povijesnu transformaciju od Humboldtova idealnoga obrazovanja kao posljednje svrhe čovjekova opstanka na zemlji, sve do obrazovanja kao potrošne robe – brzo dostupne i lako probavljive zbog potreba tržišta rada koje čovjeka pojedinca pretvara iz osobe u prilagodljivu i poslušnu radnu snagu; reducira se od osobe građanina na poslušnika i konzumenta. Škola je postala mjestom životne nužde. U uvjetima tzv. kulturne industrije obrazovanje postaje specijaliziranim poluobrazovanjem kao sadašnji pojavni oblik otuđenoga duha, istaknula je Buljan Culej.

Osvrnula se i na ulogu Katoličke Crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz povijest, kao i zadaću kršćanskih roditelja. Dok s jedne strane Crkva kroz svoje odgojno-obrazovno djelovanje ostvaruje svoje evanđeosko poslanje služenja čovjeku, s druge strane njezine odgojno-obrazovne ustanove stupaju u službu evanđelja i postaju mjesto i sredstvo evangelizacije.

Katoličke škole na osobit način pružaju odgoj djeci i mladima, i ne samo katolicima nego i drugih vjera i svjetonazora, u kojem se ističu kršćanske i općeljudske vrijednosti. U tom smislu otvarajući se zahtjevima novoga vremena katoličke škole odgajaju djecu i mlade da uspješno promiču dobro ljudske zajednice te ih u isto vrijeme pripravljaju za službu širenje Božjega kraljevstva, da živeći uzornim apostolskim životom postanu kao spasonosni kvasac ljudskoga društva, rekla je između ostaloga Buljan Culej.

Jedan od načina sudjelovanja vjernika u životu Crkve je zauzimanje za katoličke škole, pomažući koliko mogu da se one osnivaju i uzdržavaju budući da su od velike važnosti za ljudsku i kršćansku formaciju, zaključila je predavačica. Istaknula je da je način toga zauzimanja i dolazak na ovu tribinu. Uslijedila je rasprava o pitanjima koje je otvorila Buljan Culej. 

Niz tribina nastavlja se 4. ožujka kada će o temi „Uloga obrazovanja i njegovo promicanje u visokom studijskom obrazovanju“ govoriti dr. Katarina Dadić. O Bibliji kao književnom štivu govorit će 11. ožujka dr. Sanda Lucija Udier; „Čemu obrazovanje’“ bit će 18. ožujka tema predavanja fr. Domagoja Augustina Polanščaka, OP; o važnosti obrazovanja kao temelju odgovornosti u medicinskoj etici“ 25. ožujka govorit će dr. prim. Rok Čivljak. Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić 1. travnja održat će predavanje „Ljudsko dostojanstvo u svjetlu objave“, a ravnateljica OŠ F. K. Frankopana Jandranka Bjelica govorit će 8. travnja o obrazovanju i njegovoj pedagoškoj primjeni. Voditelj tribina srijedom u 19.30 sati je fr. Josip Dolić, OP.