POČELO SNIMANJE FILMA O FRA ANDRIJI KAČIĆU
Makarska
Scenarij je napisala Ljubica Benović, književnica, redatelj je Ivan Jukić, a izvršni producent fra Gabrijel Jurišić, urednik zbornika “Kačić”.
Makarska, 22. 4. 2002. (IKA) – Na krsni dan fra Andrije Kačića Miošića u srijedu 17. travnja započelo je snimanje filma o njegovu životu i radu. Scenarij je napisala Ljubica Benović, književnica, redatelj je Ivan Jukić, a izvršni producent fra Gabrijel Jurišić, urednik zbornika “Kačić”. Prva faza snimanja odvija se u Makarskoj, na Kačićevu trgu, pred sustolnom crkvom i spomenikom Starca Milovanja. Ekipa će obići Milovanovo rodno mjesto Brist, Zaostrog, gdje se školovao i pisao svoja djela, zatim Sumartin, gdje je bio gvardijan i gdje je počeo graditi današnju zgradu samostana te Šibenik, gdje je kao “lector generalis” predavao filozofiju i teologiju. Planirano je da prva projekcija filma bude za Uskrs slijedeće godine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti planira dostojno obilježiti 300. obljetnicu rođenja fra Andrije Kačića. Ustanovljen je odbor u kojemu su članovi i akademici Ivo Padovan, Josip Vončina, Adolf Dragičević, Josip Bratulić, Mladen Veža i drugi. Akademija planira međunarodni simpozij o životu i djelu fra Andrije, te reprint izdanja njegovih djela uz popratne studije.
Bogata literatura o Kačiću postoji ne samo na hrvatskom, nego i na stranim jezicima, a mnogi su umjetnici dlijeta (Rendić, Meštrović, Tomanović i drugi), kista (Veža, Marčić, Popović, Slivak, Stupica i dr.) kao i glazbenici (Zajc, Milanović i dr.) ovjekovječili fra Andrijin lik u svojim djelima. Stoga će i film biti prilog boljem upoznavanju njegova djela. Fra Andrija Kačić napisao je priručnik filozofije na latinskom jeziku i objavio ga za svoje studente. Objavio je i “Korabljicu”, svjetsku i nacionalnu povijest, a najznačajnije njegovo djelo je “Razgovor ugodni naroda slovinskoga”. To je prava povijest borbe hrvatskoga naroda kao i drugih naroda protiv osmanlijskih zavojevača i okupatora. Kačić je budio u dušama kršćansku vjeru, hrabrost u borbi za slobodu i posebno razvijao u maloga čovjeka nacionalnu svijest. Ogroman je njegov doprinos razvoju hrvatskog književnog jezika, jer je pišući štokavskom ikavicom osobito doprinio stvaranju književnog jezika i tako neposredno utjecao na Ilirski pokret te Hrvatski narodni preporod. Njegove su pjesme prve od naših pjesnika prevođene na strane jezike (latinski, talijanski, njemački, francuski, engleski, albanski, češki, poljski i druge). On je imao ogroman utjecaj na mnoge književnike i umjetnike. (j04509hr/gj/kj)