U hodočašću su sudjelovali vjernici gerovskog kraja zajedno s hodočasnicima iz drugih župa, pješice ili automobilima.

Misu su suslavili čuvar svetišta Ivan Marković te rektor riječkog Pripravničkog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ Ivan Devčić. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor iz Gerova.

U propovijedi nadbiskup Uzinić istaknuo je da je „slika Isusova lika poziv svima nama da mu budemo slični, a upravo je Blažena Djevica Marija bila ta koja je najsličnija Kristu“. „Marija je u našem ljudskom obličju najbliža slici kakvu je Bog zamislio, jer je bezgrešno začeta, bez posljedica istočnog grijeha“, rekao je dodavši da se „po njoj Bog utjelovio kako bi i nama omogućio da mu sličimo“.

Govoreći o proslavi Marijina rođendana na Svetoj Gori, nadbiskup je povezao ovu svetkovinu s karmelskom duhovnošću. Podsjetio je na starozavjetni događaj na brdu Karmelu, kada se nakon dugotrajne suše pojavio mali oblak koji je donio kišu. „Taj oblak predstavlja Gospu od Karmela, znak nade i preobrazbe svijeta. U njemu vidimo početak i navještaj obilja Božje milosti“, pojasnio je.

U tom je kontekstu istaknuo i značenje naziva „Mala Gospa“, objašnjavajući kako ne označava tjelesnu malenost, nego Marijinu poniznost i raspoloživost za Božji plan. „Ista malenost potrebna je i nama da bismo bili dionici Božjeg plana spasenja“, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši na Marijin hvalospjev „Veliča“ i na Josipa, koji je u poniznosti prihvatio otajstvo Marijina začeća.

Nadbiskup Uzinić istaknuo je da se Božji plan ostvaruje preko ljudi: „Evanđeosko rodoslovlje pokazuje da Bog računa na nas, ljude, premda nismo savršeni. Nitko nije isključen. Bog svakoga uključuje u svoje poslanje.“

Tumačeći Isusovo rodoslovlje u prvom poglavlju Matejeva evanđelja, istaknuo je da iza svakog imena stoji konkretan bračni par po kojima je Bog ušao u našu povijest. To nisu imena savršenih, nego nesavršenih i grešnih ljudi. Evanđelist spominje i četiri žene, strankinje, koje su začele po neobičnim, neprihvatljivim okolnostima – to su Tamara, Rahaba, Ruta i Urijina žena Bat-Šeba. Bog je i preko njih ušao u našu povijest.

„Nitko nije isključen. Bog nikoga ne isključuje i sa svakim računa. Svatko od nas mu je potreban da može nastaviti svoje poslanje spasenja čovječanstva. Isusovo rođenje po Mariji daje smisao svakom rođenju i dalo je smisao i Marijinom rođenju. Zahvaljujući Isusu rođenom od Marije, i mi ljudi nismo rođeni za smrt, nego za život i On treba biti središte našeg života, kao što je bio središte i Marijinog života, jer ima poziv za nas. No, da bismo mogli odgovoriti tom pozivu i od nas se traži jedan preduvjet – da i mi postanemo ‘maleni’. Da postanemo kao ‘djeca’, želimo li biti dionici njegova kraljevstva. To znači biti potrebni Boga i njegove milosti, biti sposobni i otvoreni suradnji s Bogom u Njegovom planu spasenja“, protumačio je.

Nadbiskup je pozvao vjernike da, poput Marije, budu otvoreni Bogu i spremni postati „maleni“ kako bi Krist mogao oblikovati njihov život: „Ako dopustimo Bogu da nas preobrazi, i po nama će se nastaviti njegovo utjelovljenje u svijetu. Tada drugi, gledajući nas, neće vidjeti nas, nego Krista.“

Nadbiskup Uzinić je na kraju predvodio posvetnu molitvu Majci Božjoj Svetogorskoj i po završetku mise učinio ophod oko oltara na kojemu se nalazi kip Svetogorske Gospe, a što su učinili i hodočasnici.

Program proštenja nastavlja se i tijekom vikenda. U subotu 13. rujna mise su u 8, 9.30, 11, 16 i 19 sati. Procesija s Gospinim kipom i svijećama oko Svetišta je u 20 sati. U nedjelju 14. rujna u 8.30 sati misu na slovenskom jeziku predvodit će Gregor Kunej, a svečanu euharistiju u 11 sati predslavit će karmelićanin o. Ivan Živković.