Split, (IKA) – U prepunoj velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, u ponedjeljak 14. studenoga svečano je otvorena kulturno-društvena manifestacija „Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju”, koju petu godinu u nizu organizira Hrvatska udruga „Benedikt”. Ovogodišnjoj manifestaciji pokroviteljica je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, a tijekom sedmodnevnog programa, kojim se obilježava 25. obljetnica stradanja u mjestima koja simboliziraju otpor Hrvatske u Domovinskom ratu, odvijat će se paralelno još i u Imotskom te u Omišu. U četvrtak 17. studenoga predviđeno je otkrivanje spomenika u čast Gradu heroju na raskrižju Vukovarske i Ulice Domovinskog rata u Splitu. Manifestacija je započela minutom šutnje kojom je odana počast onima koji su u Domovinskom ratu položili živote za slobodu Hrvatske.
„Ponosan sam što sada već u kontinuitetu obilježavamo stradanja u Vukovaru i Škabrnji te se prisjećamo povijesnih dana u kojima se stvarala država. Ova manifestacija prije svega ima za cilj prenijeti mladima iskustva sudionika Domovinskog rata jer su graditelji nove Hrvatske. Neka je vječna slava svima koji su dali živote za domovinu”, rekao je na početku svečanog otvaranja uime organizatora dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge „Benedikt”. Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, izaslanik predsjednice, rekao je kako nam je velikosrpska agresija nanijela ogromnu bol, a Vukovar i Škabrnja su zdenac na kojem se budući naraštaji trebaju napajati istinom o zbivanjima u Domovinskom ratu. „Nakon Domovinskog rata gotovo 2.800 hrvatskih branitelja izvršilo je suicid”, podsjetio je Ževrnja te istaknuo kako branitelji Domovinskog rata žive u prosjeku oko 50 godina i život im je kraći 25 godina u odnosu na prosječan život sugrađana.
Zapovjednik samostalnog bataljuna Škabrnje Marko Miljanić istaknuo je da godišnje Škabrnju posjeti na stotine autobusa gostiju kako bi „hodočastili krvi nevinih stradalih” i mjestu koje je do temelja porušeno, i to iz razloga što su u Škabrnji živjeli samo Hrvati katoličke vjeroispovijesti. „Škabrnja je jedno malo pitomo hrvatsko selo 16 kilometara od Zadra, a u njemu žive ljudi koji nikome nisu napravili ništa nažao. Nikad neću širiti mržnju. Ljudski je opraštati, ali s druge strane nitko se ne kaje zbog onoga što nam je napravljeno u Hrvatskoj”, rekao je Miljanić.
Manifestaciju je otvorio uime braniteljske populacije Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije. Govoreći o slobodi koju je Hrvatska platila životima branitelja i civila, ali i strašnim mučenjima kojima su bili izloženi zarobljenici u Domovinskom ratu, Turudić je rekao kako je 30 tisuća logoraša prošlo kroz 70 srpskih kazamata, 15.800 civila je poginulo, a 6.800 branitelja je položilo život za slobodu. Potom se nazočnima obratio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nakon što je još jednom podsjetio na počinjene zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima, nadbiskup se pomolio za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa HRM-e „Sveti Juraj”, dok su u atriju Sjemeništa tijekom svečanosti izloženi učenički radovi o temi „I u mom gradu Vukovar svijetli”. Program je vodila Danira Matijaca.
Potom je prikazan i 70-minutni dokumentarni film „Ovčara – neispričana priča” redatelja Vladimira Andrića u kojem se četvrt stoljeća nakon tog zločina nad hrvatskim zarobljenicima prvi put dubinski govori što se zaista događalo u ratnom Vukovaru. Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija. U filmu kojemu je trebalo tri i pol godine da ugleda svjetlo dana se potanko opisuju javnosti nepoznati detalji zvjerskih zločina nad ratnim zarobljenicima, civilima, ranjenicima. Nakon projekcije filma nazočnima u dvorani se obratio njegov scenarist Nikola Kajkić koji je ujedno predsjednik Nacionalnog sindikata policije. „Obveza nam je prema Domovini govoriti istinu, a istina je da je zločin u Vukovaru učinjen u većem smislu pod zvijezdom petokrakom nego pod kokardom”, rekao je scenarist filma Kajkić te rekao kako je na Ovčari 20. i 21. studenoga 1991. od 17 do 1 sat ujutro ubijeno 276 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima 76 osoba. Od tristo zarobljenih civila i branitelja koji su izvedeni iz vukovarske bolnice na stražnji izlaz samo su neki na putu do Ovčare spašeni na molbu bolničkog osoblja. Za vrijeme višeminutnog govora o stravičnim događanjima u Vukovaru Kajkić je nekoliko puta zaplakao s govornice, ali su ga nazočni ohrabrili pljeskom da nastavi govoriti. „Najmlađa žrtva imala je 15, a najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je unatoč molbi da je trudna, ubijena u sedmom mjesecu trudnoće”, rekao je Kajkić te istaknuo kako je zbog zločina 13 osoba bilo nepravomoćno osuđeno na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu i to zahvaljujući tadašnjem Državnom odvjetništvu na čelu s Mladenom Bajićem, koje je prepustilo suđenje za događaje u Vukovaru. Podsjetio je kako je dokumentarni film „Ovčara – neispričana priča” snimljena isključivo sredstvima nacionalnog sindikata policije i nešto donacijama.