Rijeka, (IKA) – Kršćani grada Rijeke uključili su se 18. siječnja molitvom u crkvi Majke Božje Trsatske u program Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Uz mnogobrojne vjernike u programu su sudjelovali: gvardijan franjevačkog samostana na Trsatu i čuvar svetišta Majke Božje Trsatske fra Bernard Barbarić, biskupski vikar mons. Matija Matičić, vicerektor riječke Bogoslovije vlč. Marko Stipetić, pastor baptističke crkve u Rijeci Giorgio Grlj, pastorica evangeličke crkve u Rijeci Melani Ivančević, član Makedonske pravoslavne crkvene općine „Sveti car Konstantin i carica Elena” Ilija Hristodulov te riječki bogoslovi i franjevački novaci.
Nakon pozdrava gvardijana uslijedio je molitveni dio te propovijed o. o. Grlja. Podsjetio je na 110 godina kako u kontinuitetu kršćani cijeloga svijeta mole za jedinstvo, te na 22. obljetnicu kako se molitva održava u gradu Rijeci. Materijale za ovogodišnju molitvu pripremili su kršćani s Kariba, te je propovjednik okupljene upoznao s poviješću kršćanstva u tom dijelu svijeta i ‘tamnom mrljom’ koja ga je obilježila. „Kolonijalne sile zlouporabile su Bibliju time što su njome opravdali podjarmljivanje domaćeg stanovništva i mnogih drugih koji su došli iz Afrike, Indije i Kine. Skupine naroda izbrisane su s lica zemlje, brojni ljudi bačeni u lance i ropstvo ili su bili prisiljeni na rad pod nepravednim uvjetima. No, nakon puno stoljeća, ta je ista Biblija, pravilno čitana, postala izvorom utjehe i oslobođenja za mnoge koji su trpjeli pod kolonijalnom vlašću.”
Dodao je da ključni biblijski tekst ovogodišnje Molitvene osmine dolazi iz druge biblijske knjige, knjige Izlaska i spominje se vremena kad su sinovi Izraelovi vođeni moćnom Božjom rukom izašli iz Egipta, iz kuće ropstva na dug put kroz pustinju u zemlju slobode. I sinovi Izraelovi i sinovi Kariba doživjeli su stvarnost povjerenja u Boga koji za čovjeka ima samo jednu nakanu: osloboditi ga. I za Božić smo čitali: ‘Sinu koji će se roditi, nadjenut ćeš ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih?’ Čijeg grijeha? Najprije od osobnog grijeha, tj. otuđenosti od Boga, bližnjih i sebe samih ali i od grijeha naroda, jer mi smo dio šire zajednice i u tu zajednicu unosimo i multipliciramo vlastitu grešnost, kazao je pastor Grlj.
„Poticaj je ovo da se svatko od nas zapita o svom odnosu s Bogom. Je li mi on uistinu i moćni i milosrdni Otac ili namršteni starac negdje ponad oltara crkve koji samo čeka kad ćemo zgriješiti kako bi nas primjereno kaznio. Ako je Bog koga ispovijedamo u Vjerovanju milosrdni Otac, tada mu s povjerenjem možemo doći s čvrstim pouzdanjem da nas želi i može osloboditi spona grijeha koji nas sapliće i sputava.” Iskustvo naše braće i naših sestara s Kariba, iskustvo sinova Izraelovih o kojima ćemo ovih dana čitati i razmišljati, ohrabruje i nas da razmotrimo situacije robovanja i mogućeg puta u slobodu, zaključio je pastor Grlj.