Na predstavljanju su sudjelovali riječki nadbiskup Ivan Devčić, biskup Bogović, dekan Senjskog dekanata preč. Silvio Milin, ravnateljica Gradskog muzeja u Senju Blaženka Ljubović, prof. i voditelj posebnih projekata u Novom listu Bruno Lončarić. U glazbenom dijelu nastupio je bogoslov Ivan Seletković.

Predstavljanju se odazvao veliki broj Podgoraca s riječkom adresom, kao i onih koji su na događaj došli iz Zagreba i drugih hrvatskih gradova. „Biskup Bogović naš je najpoznatiji živući crkveni povjesničar koji se ne bavi samo poviješću Crkve nego i svjetovnom poviješću“, kazao je riječki nadbiskup.

Govoreći o Ljetopisima popa Podgorskog, istaknuo je kako prvi dio knjižnice donosi zapise vlč. Drage Babića, a drugi zanimljiv i vrijedan album fotografija iz vremena kada je vlč. Babić bio župnik u Podgorju. Ljetopis sadrži jedanaest priloga i svaki tekst je pravi literarni biser u kojem se isprepliću razmišljanja i životne dogodovštine ljudi o kojima Babić piše s puno ljubavi i razumijevanja. Nadbiskup Devčić dodao je da vlč. Babić o razmišljanjima i životnim situacijama svojih Podgoraca piše i na podgorskom dijalektu i u tim tekstovima iščitava se da su Podgorci ljudi koji cijene svoje svećenike, citiraju ih i u životu se drže onoga što im oni govore, kao i da često idu na ispovijed. Zaključio je da je pop Drago bio Podgorje i Podgorje je bilo dio njega.

Biskup Bogović pune dvije godine pisao je knjigu “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”. U njoj je opisana svaka župa, svaka kapelica, kao i ljudi koji su djelovali na tom prostoru poput vlč. Babića i njegovog prijatelja austrijskog svećenika Jogannesa Regnera, vlč. Šime Starčević koji je bio odgojitelj Ante Starčevića i mnogi drugi. Svi oni zaslužuje da im se sačuva spomen, kazao je mons. Bogović.

Ravnateljica Gradskog muzeja u Senju Ljubović istaknula je kako je mons. Bogović, pišući o Podgorju i njegovoj Crkvi, javnosti približio kraj i crkvenu baštinu koja je bitan dio nacionalne kulture i identiteta jednog naroda. Ideja o nastanku djela rodila se nakon znanstvenog skupa održanog u Senju 2016. godine o Velebitskom podgorju, a koji je za cilj imao poticanje na revitalizaciju kraja i pronalaženja modela za povratak ljudi u opustošeno Podgorje. Knjiga je izašla u suizdanju Gospićko-senjske biskupije i Državnog arhiva u Gospiću i uz opsežan povijesni pregled, sadrži i poglavlja o duhovnim zvanjima u Podgorju te istaknutim svećenicima koji potječu iz tog kraja, kao i onima koji su tamo djelovali. Biskup preporučuje knjigu svim Podgorcima ‘ma gdje bili’. Nažalost, najmanje ih je u Podgorju, kazala je Ljubović te čestitaju autoru, zaželjela mu dobro zdravlje i ostvarenje zacrtanih projekata i planova koje je za budućnost najavio, a koji su na dobrobit i promociju crkvene i svjetovne povijesti.

Podgorci su napokon dobili svoju knjigu, rekao je podgorski dekan preč. Silvio Milin, dodajući kako je radova o Podgorju bilo i prije, ali temeljitu i opširnu knjigu o Crkvi u Podgorju tek su sada dobili. “Svaki će moći naći povijest svoje župe kojoj je pripadao ili pripada, ali ne samo ono čega se sam sjeća, nego i ono dokle povijest dopire. Meni je kao župniku sv. Jurja posebno drago što knjiga izlazi u povodu 700. obljetnice prvog poznatog spomena našeg mjesta jer je autor upravo pripremajući ovu knjigu došao do podataka da se mjesto Sveti Juraj spominje daleke 1318. godine”, rekao je Milin.

Brojnim Podgorcima koji su došli na predstavljanje poručio je kako će u knjizi pronaći svoju prošlost, tradiciju i ono što „naš identitet čini jakim i postojanim, kao i kamen na kojemu živimo, molimo i osjećamo“. “Naći ćemo, vjerujem, svi zajedno u njoj i mnogo više – zalog za budućnost, nadu i ufanje da smo jaki u Gospodinu. Neka nam ona pomogne u prisjećanju na sve ono što nas čini onim što smo sada i neka nam da snage da opstanemo i dalje, u budućnosti – da mi ne zaboravimo i da nas se ne zaboravi”, poručio je Milin.

Završnu riječ imao je urednik i grafički urednik Ljetopisa popa Podgorskog, Lončarić, koji je zahvalio suradnicima te istaknuo vrijednost djela koja dokumentirano i slikovito pružaju uvid u Podgorje u prošlosti, ali i sadašnjosti.