„Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju”
Svetkovina sv. Franje Ksaverskog, misa u središnjem samostanu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša
Zagreb (IKA)
Svetkovina sv. Franje Ksaverskog proslavljena je u istoimenom samostanu na zagrebačkom Ksaveru, središnjem samostanu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Misu u samostanskoj crkvi predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić.
Svečanom euharistijskom slavlju koncelebrirali su provincijal franjevaca trećoredaca fra Ivo Martinović, novi dekan zagrebačkoga Gornjogradskog dekanata mons. Zlatko Koren, prvi tajnik Apostolske nuncijature u RH mons. Janusz S. Blachowiak, župnik i gvardijan na Sv. Ksaveru fra Ivan Paponja, devetorica braće franjevaca trećoredaca iz ksaverskoga i okolnih samostana te petorica svećenika iz dekanata, među kojima su bili i susjedni šestinski župnik vlč. mr. Robert Šreter i gvardijan franjevačkog samostana na Kaptolu fra Zdravko Lazić.
Podsjećajući na riječi iz Markova evanđelja „Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju“ (Mk 16,15), biskup Vukšić u propovijedi je istaknuo: „One su božanska zapovijed i sadrže doslovce njegovu posljednju želju te su, ako ih se vidi na takav način, također Isusova oporuka. Njome je Isus svojim učenicima u nasljedstvo ostavio istinu, da je On uskrsnuo, i obvezu, da tu istinitu Radosnu vijest nikako ne zadržavaju samo za sebe već da ju šire i dijele svima. Upravo zato taj odlomak Markova evanđelja nazvan je opisom sveopćega poslanja Isusovih učenika da svjedoče i navješćuju”. Apostoli su, pak, dosljedno izvršili čast i obvezu, da pođu i prenose ove tri osnovne dimenzije Isusove Radosne vijesti svim narodima.
Biskup Vukšić podsjetio je da se nalazimo na početku nove liturgijske godine koja će, u pastoralnom smislu, biti obilježena izvanrednim misijskim mjesecom u listopadu 2019. „Njega je najavio i za cijelu Crkvu već proglasio papa Franjo, kako bi se još više probudila svijest o misijama među nekršćanima i nastavila novim poletom misionarska preobrazba života i dušobrižništva. Neposredni povod tomu jest sto godina otkako je papa Benedikt XV., 30. studenoga 1919., objavio apostolsko pismo „Maximum illud“, koje je poznato kao „magna charta“ suvremenih misionarskih nastojanja i početak novoga razdoblja evangelizacije.”
Cijela Katolička Crkva i sve župne i biskupijske zajednice pozvani da ovaj izvanredni misijski mjesec u njima bude „prigoda intenzivne i plodne milosti za promicanje inicijativa i intenziviranje na poseban način molitve – duše svake misije – naviještanja Evanđelja, biblijskog i teološkoga razmišljanja o misijama, djelâ kršćanske ljubavi i konkretnih akcija suradnje i solidarnosti među Crkvama, tako da se probudi i nikad nam ne bude oduzet misijski entuzijazam“ (Pismo pape Franje u povodu stote obljetnice proglašenja apostolskoga pisma „Maximum illud“).
Biskupska konferencija BiH proglasila je i misijsku godinu od listopada 2018. do listopada 2019., s nakanom da se još više potaknu cijele biskupijske zajednice i svaki pojedini član. „Učinili smo to osjećajući i dodatnu moralnu obvezu, jer su naše biskupije, od 1622. pa čak do 2006. godine, bile pod izravnom nadležnošću Kongregacije za širenje vjere, koja je zadužena za promicanje misijskoga duha i djela”, kazao je biskup Vukšić.
U prigodnom pismu papa Franjo, oslanjajući se na Drugi vatikanski sabor, podsjeća kako prianjanje uz Isusovu zapovijed, da se pođe po svemu svijetu i naviješta svakom stvorenju, nije opcija za Crkvu, već njezin „neodgodiv zadatak“. To zato jer je Crkva „po svojoj naravi misionarska“, istaknuo je dalje vojni ordinarij u BiH.
„Vjera se jača tako što ju se daruje! Zato je misijsko djelovanje paradigma svakoga djelovanja Crkve, koja ne smije izgubiti revnost u naviještanju onima, koji su daleko od Krista, jer to je uvijek prva zadaća Crkve. I jer su još uvijek daleko od Krista brojni krajevi, koji ga nikada nisu upoznali, ali i jer raste broj ljudi u nekadašnjim kršćanskim zemljama, koji su otišli daleko od Krista, misijsko djelovanje je i danas najveći izazov za Crkvu te pitanje misija, koje uključuje također novu evangelizaciju ovih dekristijaniziranih naroda, mora biti na prvome mjestu.”
Biskup Vukšić još je jednom podsjetio ponovno na Papine riječi u povodu stote godišnjice proglašenja apostolskog pisma „Maximum illud“: „Približavanje njegove stogodišnjice neka bude poticaj, da se nadvlada ponavljajuće iskušenje, koje se skriva iza svake crkvene introvertiranosti, svakoga samo-referencijalnog zatvaranja u vlastite sigurne granice, svakog oblika pastoralnoga pesimizma, svake sterilne nostalgije za prošlošću, da bi se umjesto toga otvorili radosnoj novosti Evanđelja. Također u ovim našim vremenima, rastrgani tragedijom rata i ugroženi žalosnom željom, da se naglase razlike i potiču sukobi, Radosna vijest da u Isusu oproštenje pobjeđuje grijeh, život poražava smrt, a ljubav pobjeđuje strah, neka bude donesena svima s obnovljenim žarom i neka ulije povjerenje i nadu“.
Nadovezujući se na te Papine poruke biskup Vukšić propovijed je zaključio riječima:
„Vođeni tim nakanama, zahvalni za blagoslov, što smo mogli pomagati i moliti za misije, te ponizno priznajući slabosti propusta i nedovoljnoga zanimanja, na kraju ponizno molimo: Gospodin Isus Krist, otkupio je krvlju svojom ljude iz svakoga plemena i jezika, puka i naroda, i postali su kraljevstvo Boga našega! Stoga molimo Tebe jedinoga Boga u trojstvu osoba: Pogledaj i obazri se na zasluge Krista svoga, koji je samoga sebe dao kao otkupninu za sve ljude, te učini da od istoka sunčanoga do zapada svi narodi, i mi zajedno s njima, po zagovoru svetoga Franje Ksaverskoga i po djelovanju misionara, veličaju tvoje Ime i da se na svakomu mjestu prinosi i prikazuje čista žrtva Tvom Imenu!”
Cjelovitu propovijed biskupa Vukšića možete pročitati na ovoj poveznici.
Na kraju euharistije fra Ivan Paponja je zahvalio svim sudionicima slavlja, župnome pjevačkom zboru pod vodstvom Irene Garaj Pavlić, bogoslovima i kandidatima franjevaca trećoredaca i bogoslovima franjevaca konventualaca koji su u bogoslužju posluživali, a posebno biskupu Tomi Vukšiću, koji je, također, „među nama posvjedočio naše zajedništvo s Kristovim vjernicima u Bosni i Hercegovini“.
Na prigodnoj su se večeri u samostanu sudionicima slavlja pridružili Jure Bogdan, vojni biskup u Republici Hrvatskoj, Juraj Jezerinac, vojni biskup u miru, don Marko Medo, generalni vikar Vojnog ordinarijata i drugi svećenici iz dekanata. Pozdravljajući nazočne, provincijal fra Ivo Martinović zahvalio je svima „za dolazak i podršku, za očitovanje zajedništva i crkvenosti u istom poslanju naviještanja evanđelja“.