PODJELA GOSPE NA KATOLIČKU I PRAVOSLAVNU!? Budvanska parohija Srpske Pravoslavne Crkve u niši katoličke kapelice kod sjevernih vrata tog grada, u kojoj je od 1333. do 1949. bila postavljena zavjetna Bogorodičina ikona, postavila svoj mozaik s Bogorod
ičinim likom Kotor (IKA )
ičinim likom Kotor, 9. 6. 1998. (IKA) - Župni ured Budva izvijestio je da je 3. lipnja ove godine postavljen, na poticaj budvanske parohije Srpske Pravoslavne Crkve, a bez znanja katoličke zajednice, u niši katoličke kapelice kod sjevernih vrata tog gra
ičinim likom
Kotor, 9. 6. 1998. (IKA) – Župni ured Budva izvijestio je da je 3. lipnja ove godine postavljen, na poticaj budvanske parohije Srpske Pravoslavne Crkve, a bez znanja katoličke zajednice, u niši katoličke kapelice kod sjevernih vrata tog grada, u kojoj je od 1333. do 1949. bila postavljena zavjetna Bogorodičina ikona, novi mozaik s Bogorodičinim likom. Događaj se zbio u trenutku kada je u posjetu budvanskom župniku don Filipu Janjiću bio srpskopravoslavni jeromonah Arsenije Radović, koji je sa župnikom razgovarao o postavljanju vjerskog obilježja na tome povijesnom mjestu.
U povodu toga oglasio se u ponedjeljak, 8. lipnja, i Kotorski biskupski ordinarijat prosvjedujući protiv tog čina nazivajući ga “aktom svojevrsnog nasilja i vrijeđanja vjerničkih osjećaja vjernika”. “Tolerirati takve čine znači tolerirati prekrajanje duhovne i svake druge karte svijeta. Ne vidimo u tome ni vjerski čin ni pobudu, već gestu političkog značenja i to u trenutku kad su ljudi ovih prostora na slobodnim izborima glasali za demokratsku opciju razvoja koja uključuje građansko poštivanje i tuđih svetinja i kultura. Nadamo se da će odgovorni u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi shvatiti dimenziju te geste i ispraviti kako dolikuje počinjenu štetu”, istaknuto je u priopćenju kotorskog Ordinarijata.
Bogorodičina ikona postavljena je na tom mjestu 1333. kao zavjetni dar grada Budve u znak zahvalnosti za poštedu od kuge i od tada je bila čašćena, uz sv. Ivana, kao zaštitnica grada. Ikonu je blagoslovio tadašnji katolički biskup, budući da je Budva do polovice 17. stoljeća bila nastanjena većinskim katoličkim pučanstvom. Kada se uslijed neprilika u morejskim ratovima doselio izvjestan broj pravoslavnih, mjesna Katolička Crkva im je ustupila kapelu sv. Sabe Opata, koja im je služila kao dom molitve sve do gradnje današnje parohijske crkve, izgrađene početkom proteklog stoljeća na nekadašnjemu benediktinskom imanju. Godine 1949. tadašnja je vlast ikonu bacila u more, no ona je u tijeku noći oplovila zidine grada i doplovila do vrata Pisani na istočnoj strani grada, te je tako spašena. Ikonu je nedavno obnovio Republički zavod na Cetinju.