PODRIJETLO I POVIJEST NACIONALIZAMA NA BALKANU POD LUPOM POVJESNIČARA

Beč, 27. 11. 1999. (IKA) – Povijesna komisija austrijske ekumenske zaklade Pro Oriente vrlo će pozorno istražiti podrijetlo i povijest nacionalizma na Balkanu. Predstavljajući u razgovoru za Kathpress neposredne zadaće Komisije izložene na zasjedanju održanom 24. i 25. studenoga u Beču, njezin je predsjednik bečki povjesničar prof. dr. Alois Mosser, posebno istaknuo podrobno istraživanje veze nacionalizma i vjeroispovijesti kao sredstava političke moći. Toj je problematici povijesna komisija već u rujnu protekle godine posvetila dvodnevni simpozij pod naslovom “Božji izabrani narodi” koji je u Beču okupio pedesetak stručnjaka i crkvenih predstavnika iz svih dijelova Europe. Između ostaloga raspravljane su međuovisnosti izbora i samonalaženja balkanskih nacija te pojave mesijanizma i etnocentrizma, a predavanja s tog simpozija uskoro će biti dokumentirana i na jezicima balkanskih naroda obuhvaćenih u istraživanju. Dr. Mosser govorio je i o tijeku priprava za objavljivanje atlasa koji će dati svojevrsni pregled socijalnih prilika i zastupljenosti pojedinih vjeroispovijesti na Balkanu te istaknuo kako Komisija također priprema komparativnu povijest južnoistočnih europskih država. Komisija nastavlja i istraživanje povijesnih knjiga i školskih udžbenika u zemljama na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Dr. Mosser pritom je podsjetio kako su rezultati prvih ispitivanja pokazali redovito pretjerano isticanje ideologija vlastite nacije dok se istodobno susjedni narodi spominju gotovo isključivo kao neprijatelji vlastitom narodu.
Zakladu Pro Oriente s ciljem promicanja boljih odnosa među istočnim Crkvama utemeljio je nakon II. vatikanskog koncila kardinal Franz Koenig. Zaklada se na znanstvenoj razini bavi pitanjima koja razjašnjavaju neke povijesne i teološke teškoće prisutne među istočnim Crkvama. Jedan od njihovih projekata je i povijesna komisija osnovana 1996. godine, u kojoj su povjesničari iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Njemačke i Austrije. Rad komisije prati inicijativna skupina koju čine po jedan biskup i povjesničar iz republika Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, osnovana uz potporu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića i srpsko-pravoslavnog patrijarha Pavla. U razgovoru za Kathpress, pomoćni riječko-senjski biskup dr. Mile Bogović istaknuo je kako je unatoč svim napetostima u posljednje vrijeme o tim pitanjima moguć otvoren razgovor na svim razinama, na koji su pozvani kako Crkva tako i svaki pojedinac. Navodeći kako su ratni sukobi na Kosovu ponovno predočili svu važnost iscrpnog i utemeljenog rada na pomirenju, banjolučki biskup Franjo Komarica ističe da bi u rad komisije trebalo uključiti i kosovske Albance. Srpski povjesničar prof. Zoran Žiletić istaknuo je kako je neophodno da objektivnu povijest Balkana piše nezavisni tim stručnjaka.