Istina je prava novost.

POKOPAN GRKOKATOLIČKI SVEĆENIK JURAJ HRNJAK

Zagreb, 8. 8. 1998. (IKA) - Pokop umirovljenoga grkokatoličkog svećenika križevačke biskupije Juraja Hrnjaka održan je 7. kolovoza ispred mrtvačnice na zagrebačkome groblju Mirogoj. O pokojniku je govorio protojerej stavrofor križevačke biskupije Živko

Zagreb, 8. 8. 1998. (IKA) – Pokop umirovljenoga grkokatoličkog svećenika križevačke biskupije Juraja Hrnjaka održan je 7. kolovoza ispred mrtvačnice na zagrebačkome groblju Mirogoj. O pokojniku je govorio protojerej stavrofor križevačke biskupije Živko Kustić, a prigodnim su se riječima od pokojnika oprostili uime župljana Radatovića Nedeljko Malića i uime Žumberčana iz Zagreba Milan Predović. Istoga dana poslijepodne u križevačkoj katedrali 12 svećenika slavilo je zadušnu liturgiju. Tu su se od Juraja Hrnjeka oprostili katedralni župnik Zvonimir Besermenji i dekan Stolnog dekanata i rektor Grkokatoličkog sjemeništa Nikola N. Kekić. Potom je bio ispraćaj na križevačkome groblju, gdje je prigodne riječi uputio stojdraški župnik Mile Vranešić.
Svećenik Juraj Hrnjak preminuo je 3. kolovoza nakon teške bolesti u 81. godini života i 53. godini svećeništva. Rođen je 1918. godine u župi Kašt u Žumberku. Pučku školu završio je u svome rodnom mjestu, a klasičnu gimnaziju i teološke nauke u Zagrebu kao pitomac Grkokatoličkog sjemeništa. Za svećenika je zaređen 1945. godine u Zagrebu. Nakon ređenja imenovan je župnikom grkokatoličke župe Radatović, kojom je upravljao 39 godina, a župnikovao je i 18 godina u župi Draga. Za njegova župnikovanja u Radatoviću, gdje je zatekao spaljeni župni dvor i teško oštećenu crkvu, obnovljeni su uz pomoć dobrotvora župna crkva i dvor, te više kapela. U jednom mandatu vršio je i službu žumberačkog dekana, a neke vrijeme bio je i konzultor križevačkog vladike. Odbio je pristupiti Staleškom društvu katoličkih svećenika, koje su osnovali komunisti, te mu je kao posljedica toga nametnut namet u porezu. U tijeku svoga svećeničkog djelovanja u komunističko doba bio proganjan od komunističkih vlasti. Bio je priznat i neustrašivi borac za prava grkokatolika Hrvata u križevačkoj biskupiji.
Kao umirovljeni svećenik napisao je spomen-knjigu svoga svećeničkog djelovanja u Žumberku i u biskupiji ilustriranu s više od 300 fotografija.