Pokopan svećenik Zadarske nadbiskupije don Tito Šarin

Zadar, (IKA) – Svećenik Zadarske nadbiskupije don Tito Šarin, župnik Preka i Sutomišćice-Poljane na otoku Ugljanu, dekan Ugljanskog dekanata i kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru preminuo je 28. prosinca u Općoj bolnici u Zadru, nakon duge i teške bolesti, u 59. godini života i 35. svećeništva.
Pogrebne obrede i misu zadušnicu 30. prosinca u župnoj crkvi Sv. Eufemije u Sutomišćici predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa zajedno s umirovljenim nadbiskupom Marijanom Oblakom, generalnim vikarom mons. Ivanom Mustaćem, župnim vikarom u Preku fra Božom Sučićem i još pedeset svećenika koncelebranata, u nazočnosti brojnih redovnica, rodbine pokojnika, članova križarskog bratstva i Marijine legije iz raznih župa nadbiskupije, više tisuća vjernika župe Sutomišćice-Poljane, Preka, Lukorana, Ugljana, Silbe, Premude, Gorice-Raštana, Tinja, Jasenica, Obrovca, Vinjerca, Sali, Luke, Žmana, gdje je bio župnikom, i ostalih župa Ugljanskoga i Pašmanskog dekanata, kao i brojnih vjernika iz Zadra i okolice. Molitveno je ispraćen od svojih župljana, prijatelja i poštovatelja iz župne crkve Gospe od Ružarija u Preku, potom iz kapelice Kraljice Mira u rodnoj Poljani, a zatim je pogrebna povorka krenula ulicama mjesta do župne crkve u Sutomišćici.
Govoreći na misnom slavlju o liku pokojnog svećenika don Tita Šarina, nadbiskup Prenđa ustvrdio je kako Zadarska nadbiskupija stoji i moli pred odrom svoga pokojnog i zaslužnog svećenika. “Danas stojimo u vjeri, a ne u gledanju i molimo za njegovu plemenitu svećeničku dušu. Priznajemo da smo zbunjeni pred njegovom preranom smrću. Molimo Gospodina da nam podari svjetlo vjere iz svoje Riječi, kako bismo razumjeli poruku Božju, po životu i smrti toga vrijednog svećenika. U toj vjeri, ponavljamo s apostolom da je sve prolazno na ovome svijetu, sve razorivo u ovome životu, i čovjekov posjed, i dom, i zdravlje, njegov fizički izgled, tijelo, baš sve. Nemamo stalnoga boravišta na ovome svijetu. Sve je prolazno, ali ništa nije uništivo u stvarnosti Božje ljubavi koja stvara i grli sve”, istaknuo je zadarski nadbiskup, dodavši kako “upravo danas trebamo moliti Gospodara žetve da će iz ovog zrna koje danas pada u zemlju uroditi mnogi plodovi zagovora kod Boga, za Zadarsku nadbiskupiju, te da će umjesto don Tita Gospodin poslati nove dobre i vjerne pastire svoga naroda”. Zahvalivši se pokojniku za darove njegova uma i srca, koje je rasipno sijao svojom ljudskošću i vedrinom, koja je otvarala mnoga, pa i najtvrđa srca u župama njegove svećeničke službe, kao i za nemir, koji ga je vodio prema djeci, mladima, obiteljima, odraslima i starima, a posebno bolesnicima kojima je želio podariti Kristove otkupiteljske milosti. Upravo zato je don Tito kao svećenik bio trajno otvoren poticajima Duha, uvijek vjeran Crkvi, njezinu Učiteljstvu i njezinoj apostolskoj predaji vjere, te je u pastoralu tražio nove putove i oblike naviještanja da bi ljude otvarao Božjoj milosti i omogućavao im da svoj put, život i istinu traže jedino u Bogu. Radovao se što je upravo u Preku, na posljednjoj postaji njegove svećeničke službe, doživio nove radosti svoga svećeništva u križarskim organizacijama najmlađih, u apostolskoj vitalnosti Marijine legije i duhovničkom vodstvu njezinih članova na razini nadbiskupije, kao i u biblijskim i molitvenim skupinama kod svojih vjernika. Završavajući svoju oproštajnu riječ, nadbiskup Prenđa zahvalio se pokojniku za njegovo duhovno prijateljstvo s mladima, iz kojeg su se rodila određena svećenička zvanja, koja su na putu k svojem ostvarenju. Neka Gospodin blagoslovi sve njegove patnje, koje je podnosio s vjerom i vedrinom, koje su bile svima na izgradnju u našemu svakidašnjem životu i životu naše vjere, poručio je nadbiskup Prenđa.
Pred odrom u crkvi od pokojnika su se oprostili župnik župe Bezgrešnog začeća u Zadru-Puntamikau i dekan Zadarskog dekanata Zadar-Zapad mons. Šime Perić u ime svećenika Zadarske nadbiskupije, župnik Jesenica don Marko Lončar u ime podvelebitskih župa Jasenica, Vinjerca i Obrovca, župnik Sali don Dario Tičić u ime župa Sali, Luke i Žmana, te ravnatelj Doma zdravlja u Benkovcu Leonard Mikulić u ime župa Gorica-Raštane i Tinja. Brzojav sućuti poslali su don Mario Monina, župnik župe Pohođenja Marijina iz Falkonare, pokraj Ancone u Italiji i zamjenik župana Zadarske županije Ivo Grbić u ime župana, Poglavarstva i Skupštine.
Don Tito Šarin pokopan je, nakon mise zadušnice, u obiteljskoj grobnici pokraj župne crkve Sv. Eufemije u Sutomišćici.
Don Tito je rođen u Poljani 12. veljače 1944. g., a zaređen je za svećenika u Zadru 24. lipnja1968. Don Tito je u svome svećeničkom životu vršio brojne i odgovorne pastoralne službe. Nakon mlade mise 1968. g., imenovan je župnikom Silbe i Premude. Od 1969. župnik je Gorice-Raštana i Galovac, a od 1972. je dekan Zemuničkog dekanata i poslužitelj Tinja. Godine 1973. imenovan je dijecezanskim delegatom za ministrante u Zadarskoj nadbiskupiji. Od 1978. župnik je Jasenice i Obrovca i poslužitelj Vinjerca. Župnikom Sali, Luke i Žmana postaje 1985., a od 1986. je i dekan Salskog dekanata. Godine 1996. imenovan je župnikom Preka na otoku Ugljanu i dekanom Ugljanskog dekanata. Iste godine imenovan je pročelnikom Povjerenstva za pastoral turista u Zadarskoj nadbiskupiji. Uz župu Preko dodijeljena mu je na pastoralnu upravu 1998. godine župa Lukoran. Od 2001. postaje župnikom svoje rodne župe Sutomišćice-Poljane. Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru od 28. prosinca 2001. godine, imenovan je kanonikom Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru. Iste godine ponovno je imenovan dekanom Ugljanskog dekanata. Tijekom 2002. godine pratila ga je teška i neizlječiva bolest, kojoj je kroz duže vrijeme hrabro odolijevao. Preminuo je okrijepljen svetim sakramentima 28. prosinca u Općoj bolnici u Zadru.