Požega, (IKA) – Misu polnoćku u požeškoj katedrali predvodio je biskup Antun Škvorčević, a koncelebrirali su svećenici djelatni u središnjim biskupijskim ustanovama te u katedralnoj župi sv. Terezije Avilske. Biskup je na početku čestitao svetkovinu Isusova rođenja vjernicima te nazočnim čelnicima iz javnog života, saborskom zastupniku i požeškom gradonačelniku Zdravku Ronku, zamjeniku ministra zdravlja dr. Marijanu Cesariku te požeško-slavonskom županu Marijanu Aladroviću. Poseban pozdrav uputio je svima koji su se pridružili slavlju putem izravnog prijenosa Hrvatske televizije u domovini i inozemstvu te je pozvao starije i bolesne da sjedine svoje patnje s betlehemskim novorođenčetom i ogriju se na njegovoj ljubavi. Sve je podsjetio na izazov Božića i potaknuo da se u Godini vjere otvore Božjem svjetlu što je progovorilo u Sinu Očevu rođenu od Marije kao čovjeku. Dodao je da nam u tom mogu pomoći prelijepe hrvatske božićne pjesme u koje je utkana vjera, nada i ljubav hrvatskog čovjeka od davnine te je Božić radi toga veliko hrvatsko susretište.
U homiliji biskup je ispripovjedio nazočnima kako mu je nedavno pisao drag prijatelj iz Italije te mu javlja važnu vijest, ali upozorava da je treba čuvati u diskreciji, ili čak u tajnosti. A vijest glasi da se u Betlehemu, u štalici rodilo dijete nazvano Isus, i moli još jedanput da o tome nikome ne govori jer se pokazalo da se tog djeteta carevi i kraljevi boje te bi – ako počne razglašavati tu vijest – mogao imati ozbiljnih problema pa biti i progonjen od ljutitih vladara. Biskup je potom protumačio prijateljev šaljiv, a u poruci nadasve istinit prikaz. U izvještaju o Isusovu rođenju stoji da se ono dogodilo u doba popisa pučanstva koje je naredio rimski car August. No, zauzet svojim poslom u dalekom Rimu do njega nije tako brzo stigla vijest o spomenutom rođenju, ali je kralj Herod brzo dočuo za nju u nedalekom Jeruzalemu, pobjesnio i dao pobiti brojnu djecu, računajući da će među njima biti i Isus. Biskup je potom naredao prijateljeve dokaze kako vladari otada pa do danas ne vole Isusa jer je on Bog koji je postao čovjekom, neugodan Bog koji se miješa u njihov posao gospodarenja čovjekom i svijetom. Stoga od Heroda do današnjih vladara postoji jednodušnost da se Isusu ni njegovima ne smije dopustiti bavljenje ljudima, jer ono pripada njima: niti čovjekom u politici, niti u gospodarstvu, niti u školstvu i odgoju, niti u znanosti. Upravo radi toga se ni danas u svijetu ne progoni pripadnike neke druge religije tako kao kršćane. Danas se i europski vladari boje Boga, ne spominju ga u Europskom ustavu, Božić slave, ali ne čestitaju Isusov rođendan, nego blagdane. Biskup je rekao da ga je prijatelj potaknuo na razmišljanje i da mu se čini kako bi on našao brojne argumente za svoje stavove i u Hrvatskoj. Spomenuo je da sadašnji naši vlastodršci svoj strah prema Isusu Kristu iskazuju tako da osporavaju Crkvi bavljenje čovjekom u politici, gospodarstvu, odgoju. To su pridržali za sebe. Podsjetio je na rezultate prošlogodišnjeg popisa pučanstva u Hrvatskoj i na zluradost nekih krugova što je u Hrvatskoj oko 1 % manje katolika nego li prije deset godina, iskazujući da im smeta što ih je još uvijek 86%. Dodao je da je prigodom popisa pučanstva cara Augusta u betlehemskoj štalici bilo troje koji najvjerojatnije nisu bili popisani i nisu pridonijeli računu careve moći. Ali kako tadašnji car, tako današnji vladari ne bilježe u svoje račune najvažniji betlehemski podatak, da je u nejakom djetetu nastupio Bog svojom ljubavlju i da je po riječima sv. Pavla u drugom čitanju u njegovu sebedarju moć kojom je pobijedio i samu smrt. Biskup je dodao da strah vladara od Isusa Krista i sve ono što u tom stanju poduzimaju nema posljednju riječ. Mogu zabranjivati da se u odgojno-obrazovne sustave zbog znanstvenih razloga ne uvažavaju kršćanska načela. Ali neće na kraju pobijediti znanost, koja u ljudskim rukama može biti razorna, nego ljubav koja izmiče znanstvenim metodama, ali je jedina moćna čovjeka uspostaviti u njegovu punom dostojanstvu. Biskup je istaknuo kako anđeoski poziv “Ne bojte se” upućen pastirima u betlehemskoj noći vrijedi i za sve one koji danas u Hrvatskoj računaju s ljubavlju i u Isusu Kristu pronalaze svoj smisao te ne strahuju od vladara koji se boje njega Krista i njegove Crkve. Zaključio je da Crkva ne smije djelovati drukčije od Isusa Krista jer joj po riječima II. vatikanskog sabora ništa nije strano što je ljudsko te se mora zanimati i zauzimati za čovjeka po mjerilu Isusa Krista: u politici – ali ne osnivajući stranke i ne sudjelujuću u vlasti, u gospodarstvu, znanosti i kulturi, gdje god on djeluje. Poželio je više otvorenosti u hrvatskom društvu za Isusa Krista i dijalog na svim razinama o čovjeku i njegovu dobru sa svih polazišta pa tako i crkvenih.
Na završetku mise biskup je predvodio molitvu za dar vjere, a slavlje je završilo pjesmom “Narodi nam se Kralj nebeski”. Pjevanje je predvodio katedralni mješoviti zbor uz orguljašku pratnju i pod ravnanjem Alena Kopunovića Legetina. Uz hrvatske božićne pučke pjesme zbor je izveo Gloria iz Credo Messe W. A. Mozarta, Sanctus iz Messe brevis in G J. Haydna i Agnus Dei iz Messe breve in Es Theodora Duboisa.