Zagreb, (IKA) – Misu polnoćku u Vojnom ordinarijatu u Zagrebu predvodio je 24. prosinca vojni ordinarij u RH Jure Bogdan u koncelebraciji s umirovljenim biskupom Jurjem Jezerincem i biskupskim vikarima fra Franom Musićem, OFM, i don Markom Medom, te đakonom Brankom Čageljem i bogoslovima Vojnog ordinarijata. Euharistijskom slavlju nazočili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Sanda Šimić Petrinjak, glavna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova, te mnoštvo vjernika.
U homiliji biskup Bogdan istaknuo je kako je Bog „ovu presvetu noć obasjao pravim svjetlom, Isusom Kristom”. Prorok Izaija pjeva novorođenom dječaku iz kraljevske obitelji po kojem će Bog obasjati svoj utamničeni narod te pokazivati da je on „Bog silni, Otac vječni, Knez Mira”. Izaija u govoru upotrebljava perfekt koji ima snagu futura: dječak po kojemu sviće svjetlost jarka narodu što sjedi u tmini ima se roditi u budućnosti. Ovaj idealni vladar iz Izaijine knjige za nas kršćane je Gospodin Isus po kojem nam je osvanula jarka svjetlost.
„Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi!” Milost Božja, „spasiteljica svih ljudi, odgojila nas je da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelčja našega Isusa Krista”. Biskup je poručio da je Krist – Bog, i njegov Božji odgoj zadire u naš zemaljski život među ljudskom subraćom i na ispravno upotrebljavanje osobnih sposobnosti. Zato se „razumno” odnosi na zdrav vjernički i ljudski stav prema samome sebi. „Pravedno” je otvorenost za druge kojima smo potrebni i koji nama trebaju. „Pobožno” je otvorenost za Boga i vjerske vrednote. Sve to ima biti „u sadašnjem svijetu”, ovdje i danas. Ne u nekom budućem, idealnom, u kojem ne bi bilo ljudskih nevolja, zloće i oskudice, upozorio je biskup Bogdan.
Zahvalnost Bogu za ljubav koju nam je očitovao u svome utjelovljenom Sinu iskazujemo ako razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu. Ovaj odlomak i današnja liturgija upućuju nas i potiču na iščekivanje ponovnog Kristova dolaska, kad će u slavi doći suditi žive i mrtve. Biskup je istaknuo kako se na božićnoj polnoćki od starine čita Lukin izvještaj o rođenju Isusa u Betlehemu za vrijeme cara Augusta. Luka naziva evanđeljem i rođenje Isusovo. To je polemika protiv ondašnjeg pojma „evanđelja” u rimskoj državi. Grci i Rimljani zvali su evanđeljem rođenje careva djeteta, pobjedu carske vojske, ustoličenje novog vladara. Za Luku je evanđelje rođenje Dječaka u Betlehemu. Lukina polemika prisutna je i u nazivu „Spasitelj… Gospodin”. Rimljani su cara štovali kao božanstvo te ga u tom smislu zvali gospodinom. Zvali su ga i spasiteljem u smislu da osigurava državni red i mir te osigurava prehranu za svoje državljane u vremenu kad ljetina slabo rodi. Za Luku je pravi Gospodin i Spasitelj jedino Dječak iz Betlehema. To znači da je Dječak iz Betlehema neopozivi dokaz Božje ljubavi prema svima ljudima. S Božje strane nema više Židova pogana, naroda objave i onih kojima je objava uskraćena. Bog dolazi svima bez obzira na klasu, rasu, društveni položaj. Svi su miljenici Božji jer ih Bog zaista ljubi u svome Sinu koji je postao čovjekom. Dok jedni drugima čestitamo Božić, obnovimo vjeru da je Isus za nas Radosna vijest – Evanđelje, Gospodin i Spasitelj koji svojim utjelovljenjem poručuje da su svi ljudi miljenici Božji, pozvao je biskup Bogdan.
Nakon polnoćke, uz pjevanje božićnih pjesama i čestitanje, vjernici su se zadržali u druženju u prostorijama Vojnog ordinarijata.