PONOVNIM ČITANJEM I AKTUALIZIRANJEM ŠERIJATSKOG ZAKONA POTICATI SLOBODU VJEROISPOVIJESTI Teolog don Pier Coda komentirao posjet iranskog predsjednika Mohammada Khatamija Italiji
Qom (Iran) (Iran, 13. 3. 1999. )
Qom (Iran), 13. 3. 1999. (IKA) - "Ne bih ograničio posjet iranskog predsjednika samo na gospodarska pitanja, unatoč tome što je i to bio jedan od razloga", rekao je teolog don Pier Coda komentirajući posjet iranskog predsjednika Mohammada Khatamija Ital
Qom (Iran), 13. 3. 1999. (IKA) – “Ne bih ograničio posjet iranskog predsjednika samo na gospodarska pitanja, unatoč tome što je i to bio jedan od razloga”, rekao je teolog don Pier Coda komentirajući posjet iranskog predsjednika Mohammada Khatamija Italiji. Don Coda je prvi katolički teolog koji je pozvan da održi niz predavanja na Islamskome teološkom sveučilištu u Qom u Iranu. “U posjetu iranskog predsjednika”, ustvrdio je don Coda, “vidim događaj od povijesne važnosti za odnose između Irana i Zapada, osobito Europe. Dvadeset godina od homeinističke revolucije Iran osjeća nužnost da uspostavi odnos s ostalim zemljama, ne samo u gospodarskom, već i u društvenom, kulturnom i vjerskom pogledu. Iran teži izgradnji društva u koju će se uključiti različite društvene snage koje će čovječanstvu našeg doba ponuditi etičke vrednote”. O kršenjima ljudskih prava u Iranu, Coda ističe: “Nije mi poznata skupina odgovorna za kršenja ljudskih prava počinjena u Iranu. No, sigurno da zbog teokratskog uređenja građanskog života u toj zemlji uvijek prijeti opasnost kršenja ljudskih prava osobito od strane fundamentalističke manjine. Unatoč tome smatram da su ta kršenja bila učestalija na početku novog režima. Danas sam uvjeren da se i predsjednik Khatami i većina vjerskoga i kulturnog establishmenta otvaraju prema reformama. Mogao sam se i osobno uvjeriti da se i većina Iranaca prepoznaje u tom stavu otvorenosti i dijaloga, ostajući pri tome vjerni vlastitom identitetu”. Govoreći, potom, o vjerskoj slobodi u Iranu, Coda opaža: “Službeno su zajamčena načela vjerske slobode, kako židovskoj manjini, čija je nazočnost u Iranu povijesno promatrano vrlo drevna, tako i kršćanskim manjinama. Postoji sloboda ispovijedanja vlastite vjere, no budući da je riječ o teokratskome društvenom uređenju, kršćanima nisu dopuštena sva ona djelovanja i pothvati koje se mogu tumačiti kao oblici prozelitizma ili evangelizacije. Može se zamijetiti vrlo pozitivna činjenica da je, nakon mnogo godina, konačno u Rim došao studirati prvi bogoslov Crkve u Iranu”.
Po mišljenju Piera Codea “moguće je i poželjno ponovno čitati i aktualizirati šerijatski zakon koji uklanja sva isključiva i nesnošljiva tumačenja. Postoje već neki koji su krenuli tim putem: idućih će mjeseci tako u Italiju doći poznati iranski teolog koji će održati predavanje o toj temi. Za g. 2000. pripremamo međunarodni kolokvij o susretu među različitim civilizacijama koji će se održati upravu Teheranu uz potporu Ujedinjenih naroda”.