Zagreb, (IKA) – Ponovno postaje hrabrost živjeti kao kršćanin, sa svim zahtjevima koje kršćanstvo uključuje, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći svečanu misu na svetkovinu Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, u zagrebačkoj katedrali. Govoreći o mudracima koji su čuvši da će se u Izraelu roditi kralj svijeta krenuli na put slijedeći nekakvu zvijezdu, što se ljudima moralo činiti besmislenim i djetinjastim, no njima nije bilo važno što ljudi o njima govore, nego istina po kojoj se ostvaruje pravi život, kardinal je zapitao nije li i danas iznova opasno dosljedno živjeti vjeru i ne prihvaćati učenje Crkve kao jednu teoriju između ostalih, kao nešto što je zastarjelo? I danas se često na kršćane gleda kao na čudake, a ismijavanje kršćanskoga načina života potvrđuje da smo stranci i pridošlice, prokomentirao je kardinal.
“Pravo značenje čovjekove veličine leži u činjenici da možemo postati slični Bogu, a to ćemo postići kada Božja istina i ljubav postanu našim svjetlom i našim životom. I nama je, današnjim kršćanima, upućena poruka Svetog pisma: naša je pak domovina u nebesima, za njom težimo. Zahvalni smo Bogu za lijepu našu Domovinu, a lijepom su je učinili ljudi koji su se uspjeli uzdići iznad nje i obilježiti je znakovima vječnosti”, poručio je kardinal Bozanić. U propovijedi je kardinal također istaknuo da su mudraci morali prihvatiti činjenicu da je Bog posve drukčiji od slike koju su oni o njemu nosili, da ga se ne nalazi na mjestima gdje je moć ovoga svijeta, nego su naprotiv morali priznati da razne ovosvjetske moći često postaju preprekom na putu k njemu. Trebali su otići u mali Betlehem, tamo su trebali susresti pastire i najsiromašnije da bi došli do Kralja svijeta. Tako su otkrili da se Božja mjerila vrlo razlikuju od ljudskih, da se Bog ne otkriva u moći ovog svijeta, već nam se obraća na posve drugačiji način, u poniznosti svoje ljubavi, pojasnio je kardinal.
Spominjući da su mudraci u Jeruzalemu ponajprije susreli Heroda, kojega zanima Dijete, ali ne da mu se pokloni, kako je hinio, već da ga pogubi, jer on u drugima vidi samo suparnike te i u Bogu doživljava suparnika, i to najopasnijeg, kardinal je vjernike potaknuo da se zapitaju ima li nešto herodovskog i u nama. Ne doživljavamo li ponekad i mi Boga suparnikom koji nas sputava u našim životnim odlukama i traženjima? To nas ispunja osjećajima srdžbe i zlovolje, jer se u svom nezadovoljstvu ogorčeno suprotstavljamo istinskom temelju svega, upozorio je. Poručio je da je moguće postići unutarnji mir i slobodu samo ako prestanemo biti obuzeti idejom suparništva te kada shvatimo da nam Svemoguća ljubav ne želi ništa oduzeti, da nam ne prijeti, već naprotiv, da nam jedino ona može osigurati pravi životni prostor.
Na kraju misnoga slavlja kardinal je zaželio radostan i od Boga blagoslovljen Božić svim kršćanima koji ga slave po julijanskome kalendaru.