Budi dio naše mreže
Izbornik

Pontifikalna novogodišnja misa u zagrebačkoj katedrali

Mons. Josip Bozanić

Propovijed zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića na Novu godinu

Mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
Homilija na Novu godinu 2003.
Zagreb, Katedrala

Draga braćo i sestre!

U današnjem kratkom drugom misnom čitanju sveti Pavao nam predstavlja – možemo reći – teologiju Božića: “Kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga, od žene bi rođen, Zakonu podložan, da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: ‘Abba! Oče!’ Tako više nisi rob nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu” (Gal 4,4-7).

Tako u misnom boguslužju odzvanja navještaj: čovjek je posinjen od Boga, jer se Sin Božji rodio u Betlehemu. Čovjekovo posinjenje događa se po djelovanju Duha Svetoga, kojega Bog šalje u naša srca. Zahvaljujući daru Duha Svetoga mi možemo reći: Abba! Oče! Tako sveti Pavao tumači u čemu se sastoji i na koji se način očituje naše posinstvo u odnosu na Boga.

Potpomognuti Pavlovim teološkim razmišljanjem o Božiću shvaćamo bolje zašto se broje godine od Isusova rođenja. Povijest se dijeli na stoljeća i tisućljeća ‘prije’ i ‘poslije’ Krista, jer betlehemski događaj predstavlja osnovnu mjeru ljudskog vremena. Isusovo rođenje je u središtu vremena. Sveta betlehemska noć postala je uporišna točka za godine, stoljeća i tisućljeća u kojima se odvija spasiteljsko Božje djelo.

U svom spasiteljskom poslanju vjera Crkve stavlja na početku nove godine molitvu za mir. Stoga na prvi dan godine Crkva moli ovako:

“Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva!
Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude!
Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!”(Br 6,24-26).

Danas na svjetski dan mira Sveti Otac želi da se posebno spomenemo enciklike pape Ivana XXIII. Pacem in terris koju je objavio prije gotovo četrdeset godina, 11. travnja 1963. godine. Tog se dana slavio Veliki četvrtak. Obraćajući se “svim ljudima dobre volje” blaženi Ivan XXIII., svoju je poruku mira svijetu sažeo u prvoj rečenici enciklike: “Mir na zemlji, za kojim su čeznuli živo svi ljudi svih vremena, može se očito, sazdati i učvrstiti samo savjesnim obdržavanjem reda što ga je Bog uspostavio” (Pacem in terris, uvod).

Ivan Pavao II. kaže: «Blaženi Ivan XXIII. nije se bojao budućnosti. U tom stavu optimizma pomagalo mu je ono uvjereno pouzdanje u Boga i u čovjeka koji su mu dolazili iz dubokog ozračja vjere u kojoj je odrastao. Ojačan tom predanošću Providnosti, čak i u okruženju koje kao da je bilo u znaku trajnog sukoba, spremno je predložio vođama svoga doba novu viziju svijeta. To je baština koju nam je ostavio. Gledajući u njega, na ovaj Svjetski dan mira 2003., pozvani smo dijeliti iste njegove osjećaje: pouzdanje u milosrdnog i milostivog Boga, koji nas poziva na bratstvo; pouzdanje u muškarce i žene našeg kao i svakog drugog doba, poradi Božje slike utisnute jednako u duše svih. Polazeći od tih osjećaja možemo se nadati izgradnji svijeta mira na zemlji».

Stoga nastavlja Sveti Otac: «Na početku nove godine povijesti čovječanstva jedna mi želja spontano izvire iz dubine srca: da se u duši svih ljudi probudi zanos za novim prianjanjem uz plemenito poslanje koje je enciklika Pacem in terris predložila prije četrdeset godina svim muškarcima i ženama dobre volje. Ta se zadaća, koju enciklika naziva “golemom”, sastoji u “uspostavi novih vidova odnosa pod vodstvom istine, pravde, ljubavi i slobode”.

Papa potom pojašnjava da misli na “odnose u ljudskoj zajednici, to jest: između pojedinaca i pojedinaca, između građana i njihovih država, između država i država i, na kraju, između pojedinaca, obitelji, posrednih tijela i pojedinih država s jedne strane, a sveljudske zajednice s druge”. I zaključuje tvrdnjom da zauzimanje “za učvršćenjem pravog mira prema redu što ga je postavio Bog” predstavlja “najizvrsniji zadatak” (Pacem in terris, V: nav.dj., 301-302)».

Mi danas slavimo Novu godinu u Godini krunice Blažene Djevice Marije koju je Papa proglasio prošlog listopada. Sveti Otac nas poziva na intenzivniju molitvu presvete krunice. On kaže da je krunice po svojoj naravi usmjerena na mir već po tome što nas poziva na kontemplaciju Krista – Kneza mira, na kontemplaciju Krista koji je naš mir. Poteškoće koje su se na početku novog tisućljeća nadvile nad svjetskim horizontom pozivaju nas na razmišljanje da je samo intervent odozgo u stanju usmjeriti srca onih koji žive u konfliktnim prilikama kao i onih koji upravljaju narodima na traženje istinskog mira. U našim molitvenim nakanama neka posebno mjesto nađu molitve za mir u svijetu.

Ivan Pavao II. je u ovoj Godini krunice Blažene Djevice Marije dosadašnjim trima otajstvima krunice: radosnim, žalosnim i slavnim, dodao i otajstva svjetla i pozvao nas da ih molimo osobito četvrtkom. Odazovimo se pozivu Svetog Oca i neka nam svima bude godina koju započinjemo blagoslovljena po molitvi presvete krunice.

Neka sve nas, braćo i sestre, obasja svjetlo Kristova lica. Neka nas obasja Krist koga je u Betlehemu rodila Marija, Bogorodica.

Svima vama i vašima, svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije želim blagoslovljenu novu 2003. godinu.

Pratim te želje molitvom Bogu Svemogućem, izvoru svakog dobra. On, koji nas poziva na slobodu i suradnju na dobro svih, neka nas obdari dobrom voljom i neka pomogne svim građanima naše domovine Hrvatske da grade društvo mira, sve čvršće utemeljen na četiri stožera koje je blaženi papa Ivan XXIII. naznačio u svojoj povijesnoj enciklici: na istini, pravdi, ljubavi i slobodi.