Dubrovnik, (IKA) – Dubrovački biskup Želimir Puljić uputio je, kao i svake godine, poruku štovateljima sv. Vlaha u inozemstvu. U ovogodišnjoj poruci skreće pozornost na dva crkvena događaja u znaku kojih se odvija ovogodišnja svečanost u gradu, a to su upis svečanosti na Unescovu listu nematerijalne baštine čovječanstva i proglašenje drevne biskupije Epidaurum-Cavtat naslovnom biskupijom u Katoličkoj Crkvi. “Festa svetoga Vlaha kao ‘osobita nematerijalna kulturna baština čovječanstva’, uz drugih šest hrvatskih tradicijskih običaja, našla se u popisu svjetske riznice. Dubrovnik je tako drugi put, nakon spomeničke jezgre Grada iz 1979., ušao u Unescov registar po festi svetoga Vlaha. Njegove štovatelje to sada još više obvezuje čuvati tisućljetni vjernički identitet prožet kultom našega Parca koji nas zagovara i štiti”, ističe biskup.
“Drugi važan crkveni događaj jest Papina odredba da se u popis naslovnih biskupija pribroji i stara biskupija Epidaurum – Cavtat. Postojanja ove biskupije, naime, datira iz VI. stoljeća kad u aktima prvog salonitanskog sabora 530. nalazimo i supotpis epidaurskog biskupa Fabricijana (Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae). Tako je ‘Epidaurum’ (današnji Cavtat) uz Ston i Korčulu treća naslovna biskupija na području Dubrovačke biskupije”, pojašnjava dubrovački biskup. Štovateljima sv. Vlaha biskup Puljić također je najavio kako će u sklopu 1038. feste biti predstavljen zbornik “Svetom Vlahu u čast” u kojem su prikupljene sve himne, mise i druge skladbe u čast svecu koje je nadahnula kršćanska vjera i tradicija. “Zbornik omogućuje širem općinstvu osjetiti ljepotu i dar glazbenog stvaranja našem Parcu u čast”, piše biskup i nastavlja: “Naši kršćanski i katolički korijeni ovdje su duboki, a tradicija stara, žilava i jaka. Posebice ona koja je vezana uz festu sv. Vlaha. A ona je živo svjedočanstvo kako se ovdje stoljećima ljepotu vjerskog, umjetničkog i nacionalnog nadahnuća znalo umješno prenositi s koljena na koljeno. Stoga Crkva dubrovačka ljubomorno čuva taj poklad i primljeno blago”. Uključujući sve štovatelje diljem svijeta u molitvu Parcu, dubrovački biskup zaziva obilje Božjeg blagoslova na sve njih.