Požega, 25. 3. 2002. (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je uskrsnu poruku svećenicima, redovničkim zajednicama i vjernicima Požeške biskupije. “Premda je Isusovo uskrsnuće događaj koji nadilazi zakonitosti i mogućnosti naše povijesti, ono se zbilo usred nje i za nju. Ono nije u suprotnosti, nego u najdubljem skladu s čovjekom. Jer on je biće nezasitne gladi za životom, uvijek nemirno i nezadovoljno, u trajnom traganju za smislom, srećom i ispunjenjem. U toj činjenici susrećemo nešto što je iznad njegovih granica, Božju prisutnost koja ga nikada ne napušta. Čežnja za životom očituje se kao nezaustavljivi pokretač na putu kojim je krenuo svojim rođenjem i u hodu prema cilju, kojeg si nije sam zadao”, ističe na početku poruke biskup Škvorčević. Nadalje, u poruci biskup napominje kako je tijekom povijesti čovječanstva glad za životom imala različite izraze, stvarala nove epohe u brojnim znanstvenim otkrićima i tehničkom napretku, dosezala svoje dubine u misli velikana duha. Pri tome požeški biskup ističe kako su te čežnje popraćene proturječnostima u osobnom i zajedničkom životu radi njegove označenosti grijehom: “Dok s jedne strane gladuje za životom, čovjek se u isto vrijeme pokazuje škrtim prema tom istom životu. Svjedoci smo s koliko upornosti znanstvenici danas nastoje genetskim inženjeringom, kloniranjem i drugim ‘tehničkim’ putovima osigurati čovjeku bolji i duži život. S jedne strane čovjek pod svaku cijenu želi znanstveno-tehnološkim putovima biti ‘proizvođač’ života ali istodobno očituje sve manju sposobnost da suradnički primi i njeguje život kao dar ljubavi. On se svim sredstvima trudi oko gospodarskog napretka zbog kojega u isto vrijeme teško ugrožava prirodu, uzrokuje zagađenje i umiranje okoliša. Veoma je glasan u zastupanju ljudskih prava, a istodobno oduzima pravo na život mnogim začetima i bolesnima, umnaža sve razornija ratna sredstava kojima ugrožava živote brojnih ljudi. I ovih dana mogli smo čuti dramatičnu dijagnozu o mnoštvu siromašnih i gladnih u svijetu i o njihovim pravima. S druge strane nije se otišlo dalje od obećanja bogatih o otvaranju mogućnosti da i siromašni dobiju udjela na dobrima, koja je Stvoritelj dao za sve. Sve to govori o određenoj čovjekovoj umornosti na smrt, o paradoksalnom nazivanju životom onoga što je ustrajno prakticiranje smrti. Nakon 11. rujna prošle godine takav obzor svijeta dobio je na oštrini”. U daljem dijelu poruke biskup Škvorčević ističe kako Kristova smrt i uskrsnuće prikazuju Božju ljubav prema čovjeku: “Upravo ta ljubav Božja jest pobjednička moć, prekretnička snaga, jača od smrti, koja je Isusa digla iz groba. Križ je spasenjski prodor Božje ljubavi u svijet i jamstvo pobjede života nad smrću. Nema neke druge svemirske točke oko koje bi se valjalo sabrati i na kojoj se proturječnosti našega postojanja mogu razriješiti i glad za punim životom utažiti”. Istaknuvši kako u hrvatskom društvu postoje pojedinci koji u različita područja našega postojanja unose razorne energije sebičnosti i smrti, biskup Škvorčević napominje kako postoje i oni jednostavni, naoko beznačajni ljudi, koji vjeruju Ljubavi, podnoseći pokatkad velike žrtve vjernosti u braku, radujući se djeci kao daru Božjem, zalažući se za poštenje i pravednost, nerijetko u siromaštvu, ali s velikim osjećajem solidarnosti služe dobru drugih, pronositelji su Božje pobjede života nad smrću. Govoreći o tim ljudima biskup Škvorčević je kao za primjer naveo nedavno preminulog kardinala Franju Kuharića.
Na kraju uskrsne poruke biskup Škvorčević upućuje poziv svima da svetkovina Gospodinova uskrsnuća bude svima vama veliki izazov da se ponovno, osnaženom vjerom svrstate među one koji vide Božje djelo ljubavi u Isusu Kristu, te poručuje: “U svim vašim patnjama i trpljenjima, nevoljama i tjeskobama neka vam pobjeda Isusova bude snaga a njegova blizina utjeha”. (j03634hr/iž/mjb)