Sudionici susreta u Genovi razmatrali četiri goruća problema suvremenog svijeta: sukobi, siromaštvo i dug siromašnih zemalja, problemi okoliša te međunarodno tržište.
U Genovi je priređen nacionalni susret katoličkih udruga priređen uz summit G8 koji će se održati u tome talijanskom gradu od 20. do 22. srpnja, prenosi poluslužbeni vatikanski dnevnik “L’Osservatore Romano” u svome dvobroju od 9. i 10. srpnja. Na susretu je sudjelovalo oko dvije tisuće mladih iz više od 60 crkvenih organizacije i misionarskih organizacija u Italiji. Nakon što su u subotu 7. srpnja saslušali izlaganja, predstavljanja i svjedočanstva sudionici su se podijelili u četiri župe gradske povijesne jezgre gdje su obrađivane četiri različite teme.
“Iskustvo nam je omogućilo izravno se osvjedočiti da današnji sukobi nisu prouzročeni etničkim, povijesnim, kulturalnim već prije svega gospodarskim, političkim i financijskim razlozima”, rečeno je u uvodu u program radne skupine o sukobima i međunarodnim ustanovama. Poseban je naglasak stavljen i na ostale goruće probleme, prije svega na tragične učinke “kaznenog” embarga na najranjivije slojeve društva koji su njime pogođeni te važnost predviđanja i sprečavanja sukoba. Crkva sa svoje strane djeluje putem informiranja, odgoja i upozoravanja. Odgojni rad može biti i herojski i katkad se plaća životom no to neće privući pažnju medija. Plave kacige, rečeno je također u radu te skupine, moraju imati snage, hrabrosti i raspoloživosti za dragovoljni rad te steći stručnu sposobnost uzdižući se iznad sukobljenih strana, nastojeći odgovoriti na potrebe i zajedno s mjesnom Crkvom sudjelovati u različitim pothvatima. Mir mora počivati na istini, shvaćenoj kao vrijednost svakoga ljudskog bića, slobodi svakog čovjeka, pravdi, univerzalnom određenju dobara, ljubavi i solidarnosti kao obvezi pravednosti. To su važna pitanja i za globalizaciju. Među zahtjevima koji se moraju uputiti G8, rečeno je u brojnim izlaganjima, istaknuto je da se više ne govore laži, da se spriječe sukobi i da se zaustavi trgovina oružjem.
U radnoj skupini o siromaštvu i dugu analizirani su korijeni današnjih velikih zaduženja siromašnih zemalja. Sedamdesetih godina došlo je do prevelike likvidnosti zbog toga što su zemlje proizvođači nafte položile velike novčane iznose u banke te je bila stvorena dekompenzacija zbog koje su enormno porasle kamatne stope. Novac je posuđivan i diktatorskim vladama a da se nije pitalo za što će biti upotrijebljen. Deset godina kasnije, 80-ih, međunarodna zajednica je izmijenila svoj pristup pitanju duga 41 vrlo zadužene zemlje. Kada je u pitanu brisanje duga njime je zahvaćen samo dio zemalja dužnika ali ne i neke siromašne zemlje poput Brazila i Argentine. U radu te skupine istaknuto je i kako danas postoje mogućnost za prehranjivanje svih ljudi na svijetu ali da je početkom srpnja generalni tajnik UN-a Kofi Annan rekao kako su izdvajanja za pomoć siromašnima pala sa 23,4 na 15 milijardi američkih dolara. AIDS je prvotni uzrok smrti u Africi i dok se u Europi ta teška bolest može uspješno liječiti te oboljeli može živjeti čak trideset godina u Africi oboljeli od AIDS-a živi svega osam mjeseci. 25 od 36 milijuna bolesnih na svijetu živi u Africi. U Mozambiku je prosječna životna dob pala sa 43 na 37 godina, kakva je otprilike bila u doba Rimskog carstva. U raspravi je istaknuta važnost mijenjanje načina života te nužnost stvaranja uvjeta kako nitko ne bi bio prisiljen emigrirati.
U radnoj skupini posvećenoj problemima okoliša i poštivanju stvorenoga u središte pozornosti stavljen je pojam održivog razvoja, odnosno razvoja koji će biti u stanju zadovoljiti sadašnje zahtjeve a da se ne načinju prirodne zalihe nužne u budućnosti, koje su koncentrirane u siromašnim zemljama i okrutno eksploatirane od strane bogatih zemalja. Stoga se razmišljalo o neophodnom “odmaranju” tla, što je i jubilejska tema, te dvama mogućim putovima u korištenju zaliha: eko-efikasnost (nastojanje da se proizvedu materijalna dobra uz minimalno korištenje prirodnih zaliha) i eko-dovoljnost (veća umjerenost i recikliranje). Izražena je želja za stvaranjem novih međunarodnih ustanova koje će jamčiti zanimanje i kontrolu u pogledu pitanja okoliša.
U skupini o međunarodnom tržištu poduprta je nužnost svjesnijeg potrošaštva, kako bi se izvršio utjecaj na mutlinacionalne kompanije, prave protagoniste globalizacije. Svjetska trgovačka organizacija, istaknuto je, miješa se i u upravljanje područjima koja nisu u njezinoj nadležnosti, poput zaliha vode i zdravstva. I tu su potrebna pravila i djelatna uloga država.
Susret katoličkih udruga u Genovi završen je maršem mira ulicama Genove te molitvenim bdjenjem. (sa)