Berlin, 28. 8. 1997. (IKA) – Posljednji predsjednik Komunističke partije i države bivše Demokratske Republike Njemačke Egon Krenz je u ponedjeljak, 25. kolovoza osuđen na šest i pol godina tamnice jer mu je dokazana krivnja za smrt nekih izbjeglica koji su bili ubijeni kad su pokušavali preko Berlinskoga zida pobjeći na demokratski Zapad.
Krenz, koji se branio iz slobode, uhićen je u srpskoj dvorani da bi se izbjegla opasnost njegova bijega. Zajedno su s njime u Berlinu osuđena još dva visoka djelatnika nekadašnjeg istočno-njemačkog “Politbiroa” Guenther Schabowski (čovjek koji je makar nevoljko morao najaviti rušenje Zida) i režimski “ekonomist” Guenther Klaiberg. Svaki od njih osuđen na po tri godine tamnice, ali još nisu lišeni slobode.
U procesu, koji se smatra posljednjim suđenjem nekome od istaknutih čelnika bivše istočne Njemačke, Krenzu je dokazana krivnja za smrt četvorice izbjeglica koje su ubili istočno-njemački pogranični stražari od 1984. do pada Berlinskog zida 1989. U sva četiri slučaja pogranični stražari imali su od državnog poglavara nalog upotrijebiti oružje. Krenz je, pak, bio najizravnije odgovoran za državnu sigurnost, što znači i za nadzor nad Berlinskim zidom.
Nakon što je bivši istočno-njemački ministar obrane Heinz Kesseler godine 1993. osuđen na 7 godina tamnice, ova osuda koja pogađa Krenza, je do sad najstroža osuda izrečena jednome od istočno-njemačkih političara zbog “žrtava Berlinskog zida”. Računa se da je u tijeku oko 30 godina postojanja te pregrade između dvije Njemačke ubijeno više od 900 bjegunaca koji su pokušali preko ili ispod njega. Bivši istočno-njemački državni i partijski poglavar Erich Honecker koji je Demokratsku Republiku Njemačku vodio 18 godina, prepustivši “žezlo” Egonu Krenzu samo potkraj godine 1989. izbjegao je pravdi zbog teške bolesti te je od raka preminuo u Čileu, godine 1994.
Krenzova obrana je tvrdila da on nije kriv jer da je i podizanje zida i postupak prema prebjezima određivao Sovjetski Savez. Sud je, pak, istaknuo da zavisnost od Moskve ne opravdava one koji su vršili zločinačke naredbe. Onda se bivši sovjetski predsjednik Gorbačov javio izjavom protiv takve osude. “To suđenje”, izjavio je Gorbačov njemačkoj televiziji Rtl, predstavlja povredu ugovora o njemačkom sjedinjenju. Bilo je, naime, pismeno utvrđeno da su i Savezna Republika Njemačka i Demokratska Republika Njemačka bile nezavisne države. Kad je Krenz kao posljednji poglavar istočno-njemačke partije i države politički nastupao, djelovao je u okviru nezavisne države koja je imala vlastiti Ustav, vlastiti poredak i vlastite zakone”. Gorbačov smatra da je opet riječ o političkim procesima koji su opterećeni zlodusima prošlosti.