Postavljena spomen-ploča Hrvatima iz Bosne u Getsemanskom vrtu
Postavljena spomen ploča Hrvatima iz Bosne u Getsemanskom vrtu
Jeruzalem (IKA )
Pavao, Jakov i Antun Branković prije 333 godine kupili su od tadašnjih turskih muslimanskih vlasti to za kršćane sveto mjesto i povjerili ga franjevcima u Svetoj zemlji
Jeruzalem, (IKA) – Hrvatima iz Bosne – Pavlu, Jakovu i Antunu Brankoviću – u jeruzalemskom Getsemanskom vrtu otkrivena je 29. ožujka spomen-ploča nakon 333 godine kako su od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika otkupili to za kršćane sveto mjesto i povjerili ga franjevcima u Svetoj zemlji.
Spomen-pločom obilježeno je mjesto Isusove agonije – muke i smrtnog znoja – koje su braća Brankovići kupnjom i darivanjem franjevcima sačuvali u kršćanskim rukama. Ugovor o kupnji i predaji potpisan je 12. svibnja 1681. godine, a o njegovu je značenju prilikom otkrivanja ploče govorilo više govornika. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić tijekom propovijedi za vrijeme mise u Crkvi svih naroda u Getsemanskom vrtu rekao je da se Hrvati na tom mjestu osjećaju kao kod kuće, “i na zemlji, ali i u povijesnoj vezi. I to je važno – da znamo čuvati baštinu i korijenje”. Napomenuo je kako je danas problem što nam kreatori povijesti često puta žele izbrisati pamćenje: “Zato ovaj čin nije politički, nego vjerski i vjernički. Bl. papa Pavao VI. rekao je da vjera, ako ne izgrađuje kulturu, nije vjera. I mi želimo čuvati i pamtiti našu baštinu, te je prenijeti našim pokoljenjima”.
Kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa podsjetio je da su Sarajevo i Jeruzalem dva sestrinska grada koja su tijekom stoljeća dijelila istu sudbinu i sličan religijski sastav stanovništva. Bosna i Jeruzalem bili su dio istoga otomanskog carstva. No, unatoč tome Crkva im je uspjela sačuvati kršćansko obilježje: “Nismo ovdje kako bismo proslavili događaj iz prošlosti, jer prošlost predstavlja korijen budućnosti. Ta povezanost između Bosne, Sarajeva i Jeruzalema je trajna i ostaje ovdje vrlo konkretno vidljiva. Dionici smo iste vjere i istih korijena i mi franjevci vam jamčimo da će i dalje naša zadaća biti čuvanje živom naše povezanosti.”
Ponosan na trojicu braće, stanovnike Bosne-Saraj i katolike Provincije Bosne Srebrene je i sarajevski gradonačelnik Ivo Komšić koji je u svom pismu povodom svečanosti poručio: “Preko braće Brankovića, Sarajevo i bosanska franjevačka provincija dobili su svoje mjesto, svoje duhovno stanište u Svetoj zemlji, mjestu Isusove strepnje i molitve, odlučnosti da ispuni Zakon i Božju volju.”
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir čin braće Branković nazvao je djelom milosrđa koje se vječno pamti, te je dodao kako njihov primjer pokazuje da jedno dobro djelo rađa drugo. Vjerujući da i danas prepoznajemo podupiratelje plemenitih ljudi koji se odriču svoga dijela kako bi ostvarili i nemoguće misije, Budimir je istaknuo: “Baš zato što u sebi nosimo nasljedstvo ljubavi, ne trebamo se bojati. Bit će Bosne dok u nama kuca srce milosrđa, bit će Hercegovine dok u nama teče snaga skrušenosti.”
Svečanosti otkrivanja spomen-ploče nazočili su apostolski nuncij u Izraelu mons. Giuseppe Lazarotto, vojni biskup u BiH Tomo Vukšić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, više redovnika i svećenika Hrvata na službi u Svetoj zemlji, te dvadesetak svećenika i oko 200 hodočasnika iz Hrvatske i BiH. Inicijator postavljanja ploče braći Branković je fra Tomislav Glavnik.
.