Postoji li Europa bez Carigrada?
Pariz
Govoriti o povijesno-geografskim argumentima protiv ulaska Turske u EU "malo je pretjerano", piše glavni urednik francuskoga katoličkog magazina "Actualite des Religions"
Pariz, (IKA) – Može se govoriti o “političkim argumentima” protiv ulaska Turske u Europsku uniju, ali “govoriti o povijesno-geografskim argumentima zaista je malo pretjerano”, napisao je u komentaru glavni urednik francuskoga katoličkog magazina “Actualite des Religions” Jean-Paul Guetny. Ugledni katolički novinar i publicist podsjeća kako je Rimsko carstvo stoljećima povezivalo Sredozemlje, a glavni grad toga carstva bio je i “novi Rim” (Nea Roma) – Carigrad, današnji Istanbul. Nakon podjele Rimskog carstva, stanovnici Carigrada i dalje su se nazivali Rimljanima, a službeni grčki naziv tog carstva, koje je postojalo do 1453. bio je “Basileia ton Romaion” – Rimsko carstvo. Crkva Sv. Sofije, koja je turskom okupacijom postala džamijom, vrhunac je rimske arhitekture, upozorava Guetny. U Turskoj je i rodno mjesto apostola Pavla – Tarsus, a prema tradiciji u Efezu je živjela i Djevica Marija i apostol Ivan, koji je u tom gradu, kako se vjeruje, napisao svoje evanđelje i poslanice. Sve do tridesetih godina protekloga stoljeća, podsjeća urednik utjecajnoga katoličkog mjesečnika, Efez je nazivan i “Ayasoluk”, što je turski prijevod naziva za apostola – Hagios Theologos. Važni crkveni koncili – nicejski, carigradski, efeški i kalcedonski, održani su na području današnje Turske, ističe Guetny. Osvrćući se na primjedbe kako je sva ta kršćanska baština danas u Turskoj “nevidljiva zbog islama”, urednik mjesečnika “Actualite des Religions” piše kako o drevnoj kršćanskoj nazočnosti i baštini svjedoči i sjedište ekumenskoga svepravoslavnog patarijarha u Carigradu. Zar se ne može reći i da je kršćanska baština nevidljiva u Zapadnoj Europi, jer ju je “sakrio sekularizam”, pita se Guetny.
Ako se govori o ulasku Turske u Europsku uniju, mora se biti pažljiv i s vjerskim argumentima protiv toga ulaska. Mnogi vjeruju, kako je to “nesretno formulirao tadašnji njemački kancelar Helmut Khol”, da je “Europa kršćanski klub”, piše Jean-Paul Guetny, pitajući se jesu li Europljani danas toliko malo sigurni u svoje vrijednosti i vjeru da im je potrebna “ograda od islama” kako bi ih se učvrstilo u njihovu identitetu.