Grabovac, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić posvetio je 17. lipnja novi oltar župne crkve Porođenja Blažene Djevice Marije u Grabovcu i podijelio sakrament krizme devetoro mladih. Nadbiskupov dolazak potaknuo je župnika don Ivana Periša i njegove najbliže suradnike, da dovrše uređenje crkve koje su dobrim dijelom uspješno ostvarili nekadašnji župnici Grabovca don Tomislav Brečić i don Danijel Guć. Dobrovoljnim prilozima vjernika, napravljen je novi lijepi kameni oltar od plemenite vrste kamena “karara” iz Italije, s reljefom Isusa koji poziva na euharistijsku gozbu. To velebno djelo, uspješan je rad profesora Josipa Bosnića iz Splita. Član pastoralnoga vijeća i remeta crkve Vicko Tadić poklonio je svojoj crkvi lijepo izrađen ambon i kamenicu od plemenitog kamena “karara” iz Italije.

U pozdravnoj se riječi župnik zahvalio nadbiskupu na njegovoj nazočnosti u Grabovcu te se ukratko osvrnuo na pastoralne programe i inicijative u župi kroz tri godine župnikovanja, spomenuvši svoje vrijedne predšasnike “čije trude uživa”. Nadbiskup je u svojoj propovijedi istaknuo da se jedino Isus Krist nije sagibao ni pred kime, osim pred Ocem Nebeskim i pred grješnicima koje je tražio i kojima je iskazivao posebno milosrđe. “Ponekad s lakoćom govorimo o tuđim nedostacima i grijesima, osuđujemo, a da nemamo dostatnih argumenata, ogovaramo a da ne gledamo tuđe dobro. Pravi je put u život pokazao Isus Krist, svojom ljubavlju prema grješnicima i svojom smrću na križu. Ostanite vjerni toj ljubavi koja nikada nikoga neće iznevjeriti”, kazao je mons. Barišić. Napomenuo je da će autoput kroz Grabovac mnoge putnike upoznati s tim mjestom, a Grabovčani će moći osobno pokazati svoje pravo lice i svoj identitet. Poslije misnoga slavlja nadbiskup se spontano susreo s brojnim vjernicima, koji su ga čekali ispred crkve te se na groblju drevne župe Grabovca pomolio za sve vjerne mrtve, a posebno za pokojne svećenike koji tu na svojoj grabovačkoj zemlji iščekuju uskrsnuće tijela. Grabovac je od starine bogatio Crkvu duhovnim zvanjima. Danas ima četiri živuća svećenika: don Antu Kusića, don Stipana Vrdoljaka, fra Nikolu Matu Roščića i don Juru Vrdoljaka, redovnicu s. Bogumilu Roščić i bogoslova Matu Munitića koji je na putu prema svećeničkom zvanju.

Grabovac je smješten na području ispod planine Biokova s južne strane (1762 m), Sidoča sa sjevera (849 m) Orljače (909 m) i Sridnje gore sa istoka (556). Susjedna sela su: sa sjevera Medov Dolac i Lovreč, s istoka Zagvozd i sa zapada Žeževica. Grabovac spada među poznatija nalazišta prapovijesnih predmeta u Dalmaciji. To dokazuje da je u njemu bilo života u najranije doba. Ima nalaza iz mlađega kamenog doba, pronađeno po spiljama, pećinama, kosama brda i gomilama. Osim ilirskih gradina i gomila, i danas se vide tragovi ljudskih prapovijesnih stanova. Vidljivi su i starokršćanski ostaci u Grabovcu u blizini župne crkve. Bježeći pred Turcima kroz 16., 17. i 18. st. mnogi ljudi doselili su iz Bosne i trajno se nastanili u Grabovcu. On je u starini pripadao velikoj glagoljaškoj župi Radobilja, u novije vrijeme Imotskom i Omišu, a danas pripada općini Šestanovac. Svoj samostalni vjerski i kulturni život započinje 1722. godine izgradnjom župske crkve posvećene Porođenju Blažene Djevice Marije. Kroz svoju povijest Grabovac je imao veliki broj znamenitih ljudi.