Vatikan, 23. 2. 1999. (IKA/CNS) – Crtači grafita dobili su nenadanu potporu iz Vatikana. Poluslužbeni vatikanski dnevnik “L’Osservatore Romano” posvetio je nedavno cijelu stranicu umjetnicima s ulice, čije je ispisivanje poruka i slikanje crteža na gradskim zgradama nazvao mogućim “krikom duše protiv ravnodušnosti modernoga društva”. List također ističe kako su ti grafiti dio američke gradske “hip-hop” kulture začete prije 30 godina, ali također i dio ljudske želje koja postoji od pamtivijeka – ostaviti vlastiti trag. Vatikanski dnevnik upozorava kako Crkva ne odobrava vandalizam, ali poziva na veće suosjećanje s “tajanstvenim znakovima na zidovima metropola”. Napis u “L’Osservatore Romanu” potaknule su nove mjere u više talijanskih gradova protiv crtača grafita, za koje se predviđaju i visoke novčane kazne. U većim talijanskim gradovima na snazi je smanjenje prodaje boje u spreju, te bojanje fasada važnijih zgrada smjesama s kojih se grafiti lako čiste, a boje iz spreja se teško primaju. Vatikanski dnevnik ipak pravi razliku između onih koji svoje poruke “pišu i rišu” po stambenim zgradama i vrijednim povijesnim građevinama i onih koji to čine na zidovima podzemne željeznice i sličnim prostorima. Predsjednik vijeća za umjetnost Talijanske biskupske konferencije biskup Pietro Garlato istaknuo je kako “vandali i oni koji pišu ili slikaju po povijesnim građevinama trebaju biti kažnjeni po zakonu, ali ljudi koji svoju poruku ispisuju grafitima bez da oštećuju vrijednu imovinu zaslužuju pozornost”. U razgovoru za “L’Osservatore Romano” najpoznatiji napuljski crtač grafita Dodo ističe kako su novoobojani zidovi najprivlačniji. On je objasnio kako zid na kojemu slika mora biti vidljiv, bez izbočina i ukrasa, te bez umjetničke i povijesne vrijednosti. Njegova djela, kao i njegovih prijatelja, nastaju uglavnom oko ponoći, i to u vrlo napetom ozračju igre “lopova i žandara” s čuvarima zgrada, podzemne željeznice i redarstvenicima. Za oslikati vagon podzemne željeznice skupini crtača grafita treba između 10 i 15 minuta, a oni su i najprivlačniji za oslikavanje, jer poruku grafita nose kilometrima od mjesta gdje je nastala, rekao je Dodo. Dopisnik američke katoličke novinske agencije iz Vatikana ističe kako vatikanska tolerantnost prema crtačima grafita leži i u povijesti Crkve u kojoj grafiti također zauzimaju važno mjesto. Grob sv. Petra identificiran je zahvaljujući dijelom i grafitima prvih posjetitelja, a slično je bilo i s grobovima u rimskim katakombama, kao i različitim hodočasničkim mjestima gdje su vjernici na zidovima zapisivali svoja imena, datume i razloge hodočašća. Danas su međutim vatikanski zidovi zaštićeni od grafita budući da se ulazi u grad noću zaključavaju, a zidovi od cigle nisu zanimljivi umjetnicima s ulice. Veličanstveni mramorni stupovi na Trgu sv. Petra nedavno su očišćeni do izvorne bjeline, te su još uvijek netaknuti.