Zagreb, 2. 3. 1999. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić pozvao je, na tiskovnoj konferenciji održanoj 1. veljače u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu, na djelatnu solidarnost, obnovu dijaloga u društvu, ali i unutar Crkve, te na unošenje moralnosti, odnosno poštenja i odgovornosti u svekoliki društveni život. Tiskovna konferencija priređena je, kako je na početku konferencije objasnio predstojnik Ureda zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću Nedjeljko Pintarić, u povodu objavljivanja pastoralnoga pisma zagrebačkog nadbiskupa za korizmu ove godine naslovljenoga “Društvo po mjeri Očenaša”, te “ad limina” posjeta biskupa članova Hrvatske biskupske konferencije Svetoj Stolici, od 8. do 13. ožujka.
Na pitanje novinara o načinima kako društvo može postati po mjeri Očenaša, te kako Crkva svjedoči Papin poziv na solidarnost, nadbiskup je odgovorio kako je i putem svoje korizmene poslanice pozvao na obnovu vrijednosti dijaloga u društvu, ali i unutar Crkve. To je poziv na prelazak od monologa na dijalog, rekao je nadbiskup, dodavši kako je u našem mentalitetu česta zatvorenost i isključivost, a potrebno je slušati i razumjeti druge. Papin poziv na solidarnost, istaknuo je nadbiskup Bozanić, Crkva ostvaruje putem Caritasa, koji je zapravo ustanova crkvene solidarnosti. Crkva nije socijalna ustanova, upozorio je nadbiskup, pojasnivši kako nije na Crkvi rješavanje socijalnih problema u društvu, nego ona na njih treba ukazivati i pomoći u njihovu rješavanju. Zadatak je Crkve stvarati osjetljivost za pomoć kod onih koji imaju te pronalaziti one koji su te pomoći potrebni, rekao je nadbiskup, dodavši kako to nije zadatak samo župnih i biskupijskih Caritasa, nego cijele Crkve, posebno vjernika laika. Društvo treba više raditi na socijalnome području, te se mora posvijestiti kako je važnije otvoriti nova radna mjesta nego izvući kapital iz poduzeća, zaključio je nadbiskup.
Na razini Hrvatske biskupske konferencije ne planira se nikakav korizmeni pothvat prikupljanja pomoći za potrebne, nego je inicijativa ostavljena svakoj pojedinoj biskupiji, odnosno župnoj zajednici. Nadbiskup Bozanić je također najavio prvi svećenički dan za svećenike zagrebačke nadbiskupije, koji će se održati 22. ožujka u Zagrebu, a na kojemu će biti riječi o župnim pastoralnim i ekonomskih vijećima, te župnim Caritasima, u kojima većinu čine laici.
Više novinarskih pitanja odnosilo se na aktualno gospodarsko stanje u društvu, te na moguću biskupsku poruku radnicima koji mjesecima nisu dobili plaću. Zagrebački je nadbiskup odgovorio kako Crkva ne želi dramatizirati stvar, jer na gospodarstvo nema utjecaja, nego treba jačati odgovornost onih koji su zaduženi za gospodarska i politička pitanja. Crkva želi pomoći, istaknuo je predsjednik HBK, da se u hrvatsko društvo unese moral, te poštenje i odgovornost. Rekavši kako se susreo s radnicima koji mjesecima ne dobivaju plaće, a uz to im se prijeti i otkazom, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako je potrebna odgovornost društva prema takvim postupcima.
Nadbiskup je također pojasnio poziv iz korizmene poslanice za promicanje kulture građanskoga mira, istaknuvši potrebu uvažavanja drugih. Na novinarski zahtjev da komentira pisanje lista mladih “MI” kako Zapad mrzi Hrvatsku, jer je katolička zemlja, nadbiskup je odgovorio kako nije čitao taj tekst. No, upozorio je na opasnost sklonosti prema općenitim sudovima koji su često zaslon da se prikriju vlastite pogreške. Istaknuvši kako je i Papa za nedavnoga posjeta našoj zemlji rekao kako Hrvatska pripada Zapadu, nadbiskup je upozorio da u tom smjeru trebamo tražiti dijalog i suradnju, te se zapitao jesmo li više Zapad jer imamo manje ovisnika o drogi, nego na Zapadu. Na pitanje o izjavi Vijeća za obitelj HBK u kojoj se oštro osuđuje pobačaj, nadbiskup je odgovorio kako je zaštita ljudskog života od začeća do prirodne smrti stav Crkve od samog njezina početka. Nema čovjeka koji će reći da pobačaj nije zlo, no pitanje je što Crkva može učiniti da se to zlo ne događa, rekao je predsjednik HBK. Nadbiskup se osvrnuo i na pokušaje instrumentalizacije biskupskih izjava, jer se događa da onaj tko biskupa ili crkvene osobe pita za mišljenje želi samo potvrdu svojih ideja i stavova, a zapravo ih ne zanima što biskup ili Crkva o tome zaista misli i uči. Na novinarsko pitanje o spominjanju “trgovanja domoljubljem i rodoljubljem” u korizmenoj poslanici, nadbiskup Bozanić je odgovorio kako je za shvaćanje toga problema još uvijek vrlo aktualna misao kardinala Alojzija Stepinca o tome pitanju. Također je dodao kako su rodoljublje i domoljublje za Crkvu svete stvari, te ona ne može prihvatiti njihovu instrumentalizaciju, to jest kad netko mjeri nečije rodoljublje i domoljublje za svoju korist. Na konferenciji je postavljeno i pitanje o stavu Crkve u predizbornome vremenu, na što je nadbiskup Josip Bozanić odgovorio kako su biskupi još 1990. objavili dva dokumenta upravo o tome pitanju, koji su još uvijek aktualni.