Požega, (IKA) – U povodu liturgijskog spomendana bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Požeške biskupije, središnje euharistijsko slavlje 10. veljače u požeškoj crkvi Sv. Lovre predvodio je predsjednik Slovenske biskupske konferencije mariborski nadbiskup Franc Kramberger. U uvodnom dijelu slavlja požeški biskup Antun Škvorčević podsjetio je kako je na taj dan prije 47 godina preminuo Alojzije Stepinac te se napunilo 65 godina otkako je zagrebački nadbiskup Stepinac u svoju nadbiskupiju primio prognane svećenike iz Mariborske biskupije, od kojih je 132 bilo smješteno u požeškom Konviktu.
“Dok se radujemo što je Katolička Crkva u Hrvatskoj, posebno svojim služenjem ovdje u Požegi, mogla djelovati u teškim ratnim okolnostima za dostojanstvo i slobodu vaših prognanih svećenika, izražavamo svoju tugu zbog teške činjenice da je Nezavisna Država Hrvatska, koja je dala utočište tim svećenicima i osigurala njihovu prehranu, sedmoricu od njih pogubila u jasenovačkom logoru prije 65 godina. Od srca duboko žalimo svećeničke i druge nedužne žrtve onodobnoga zlog sustava i povjeravamo ih Božjem milosrđu”, istaknuo je požeški biskup.
Mariborski nadbiskup istaknuo je kako se tim slavljem želi oživjeti i utvrditi svijest o povijesnoj povezanosti Požege i Maribora do koje je došlo u teškim danima II. svjetskog rata. Dodao je da su u toj istoj crkvi Sv. Lovre prognani slovenski svećenici svaki dan slavili misu dok nisu postepeno bili razmješteni po župama Zagrebačke nadbiskupije, veći dio upravo po župama sadašnje Požeške biskupije. U propovijedi je nadbiskup Krambereger još jednom podsjetio na tragediju koja je početkom II. svjetskog rata zadesila slovenske svećenike kao i veliku ulogu Stepinca u njihovoj zaštiti. “Već 12. svibnja 1941. godine nadbiskup Stepinac piše župnicima svoje nadbiskupije pismo u kojem ima javlja dolazak protjeranih slovenskih svećenika, a u kojem među ostalim stoji: ‘Mole nas za komad kruha i za krov. Stavljaju nam na raspolaganje svoje dragocjene svećeničke snage i riznicu darova sv. Reda, kojima po milosti Duha Svetoga raspolažu. Ako za ikoga, to za njih vrijedi, da nam preko njih Isus u prilici krajnjega siromaha kuca na vrata i srce. Mi smo skloni da u njihovu dolasku gledamo osobiti pohod Božji'”. Tako je nadbiskup uspio smjestiti više od 300 slovenskih svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a preporučio je i drugim hrvatskim biskupima da se zauzmu i za ostale protjerane Slovence, kazao je mariborski nadbiskup, čiji je prethodnik biskup Maksimilijan Držečnik također bio među prognanicima u Hrvatskoj.
Nadbiskup Kramberger podsjetio je kako se Stepinac zauzimao za neke slovenske svećenike kod vlasti koji su bili osumnjičeni za suradnju s partizanima, a kada je nekolicina pogubljena u jasenovačkom logoru uputio je prosvjedno pismo. U tami jednog rata, dodao je nadbiskup, ipak je svjetlilo svjetlo jednog srca Pastira Crkve u kojem su nalazili utočište svi prognani i proganjani, svi ugroženi i nevoljni bez obzira na bilo koju pripadnost: nacionalnu, vjersku, političku.
“Nadbiskup Stepinac dobročinstvom i ljubavlju povezao je Crkvu u Hrvatskoj i Sloveniji dubokim vezom, nadahnut evanđeljem, zauzet za čovjeka, vjeran Isusu Kristu sve do smrti. Ali ljudi takve odgovornosti i takvoga položaj ne ostaju sami. Oni nadahnjuju dobrotom, grade zajedništvo među ljudima i narodima, izvršavaju poslanje Crkve, šire ljubav, učvršćuju nadu i pobjeđuju zlo. Ispisuju svijetle stranice povijesti. Među takve spada i kardinal Stepinac”, poručio je nadbiskup Kramberger.
Na kraju slavlja za nazočnost mariborskog nadbiskupa i predvođenje zahvalio je požeški biskup, koji mu je uručio povećanu fotografiju prognanih slovenskih svećenika snimljenih na Malu Gospu 1941. godine u Požegi te lik blaženog Stepinca.