London, 20. 2. 1998. (IKA) – U Londonu je, 19. veljače, završen jedinstveni susret, kakav se u povijesti još nije održao, pod nazivom “Svjetske vjere i razvoj”, kojeg je priredila Svjetska banka. Na tom su skupu sudjelovali predstavnici 9 različitih vjeroispovjesti, pod pokroviteljstvom primasa Engleske Crkve, canterburyjskog nadbiskupa Georgea Careya, u čijem je biskupskom sjedištu Lambeth skup i održan. U završnoj izjavi sa zasjedanja, mons. Carey i James Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke, taj su susret između stručnjaka i duhovnih vođa 9 religija s vrhom Svjetske banke nazvali “dragocjenom prigodom za snažan i otvoren dijalog”. Ono što je ujedinilo sudionike, napisano je u završnoj izjavi, bila je taška zabrinutost za budućnost ljudskog dostojanstva i blagostanja. U tijeku dvodnevne rasprave i razgovora istaknuto je da razvoj u obzir mora uzeti duhovne, etičke, ambijentalne, kulturalne i socijalne vidike, te smjerati iskorjenjenju materijalnog siromaštva. Razgovor vjernika bahai, budista, kršćana (rimokatolika, anglikanaca, luterana i pravoslavnih, i to iz ekumenske carigradske i moskovske patrijarhije), hinduista, jansenista, židova, muslimana, sikha i taoista sa stručnjacima Svjetske banke, pridonio je produbljenju načina na koji se treba zauzimati i boriti protiv siromaštva. Svi sudionici spomenuli su kako ih nastavak i razvoj ovog dijaloga doista zanima. Vjerske zajednice bit će pozvane na sudjelovanje u istraživanjima i raspravama o izvješćima Svjetske banke, posebice kada će se 2.000. godine raspravljati o izvješću posvećenom problemu siromaštva. Predstavnici različitih vjerskih zajednica sudjelovat će i u obrazovnim programima za osoblje Svjetske banke. Isto tako, zajedničke će skupine proučavati probleme prehrambene sigurnosti, kao i ambijentalne probleme, probleme glede očuvanja kulturalne baštine, u koju spadaju i crkve i hramovi.
Svjetska banka često je predmetom oštrih kritika, a mnogi je optužuju da zanemaruje stajališta najsiromašnijih u zemljama kojima novčano pomaže. Isto tako, navodi se, nameće izrazito teške uvjete za gospodarske promjene i njima uvjetuje dobivanje zajmova. Zbog te loše slike u javnosti, Svjetska je banka započela tražiti načine poboljšanja te slike. Predsjednik Banke, Wolfensohn, priznao je opravdanost kritika i prihvatio potrebu dijaloga. Na konferenciji za novinstvo u Lambethu, istaknuo je ozbiljnost toga dijaloga, te izjavio: “Ovo nije Hollywood. Ovo nije vježba ‘public relations’-a, odnosa prema javnosti.” Svjetska banka procjenjuje da gotovo četvrtina svjetskog pučanstva danas (23%, odnosno 1,3 milijarde ljudi) živi u siromaštvu, s manje od dolara na dan!
Biskup tanzanijske Evangeličko-luteranske Crkve Thomas Olmorijoi Laiser izjavio je kako je “Svjetska banka dobro započela, uključujući vjerske zajednice” jer je do sada priređivala planove gospodarskih promjena, ne savjetujući se s predstavnicima vjerskih zajednica.
Svi sudionici ovaj susret smatraju “povijesnim”, a nadbiskup Carey dodao je da sada mogu “učiti zajedno”, dok Wolfensohn ističe kako će oba dvije strane u dijalogu “obogatiti jedna drugu”.