Povijest varaždinska katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Uznesenja BDM, biser baroka varaždinskog kraja, nalazi se na popisu svjetske kulturne baštine kao izuzetno vrijedan urbanističko-arhitektonski spomenik
Varaždinska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, biser baroka varaždinskoga kraja nalazi se na popisu svjetske kulturne baštine, pod zaštitom UNESCO-a kao izuzetno vrijedan urbanističko-arhitektonski spomenik. Ističe se to u brošurici tiskanoj u prigodi obljetnice posvete varaždinske katedrale te u povodu 5. obljetnice osnutka Varaždinske biskupije. Tekst za brošuru priredio je kanonik Gustav Kuzmić, a fotografije su izradili Ivan Malbašić i Damjan Koren.
Za Varaždin je veliko značenje imao dolazak isusovaca 1628. godine, koji već 1636. osnivaju svoju gimnaziju i grade velebnu crkvu Uznesenja BDM. Crkva je građena od 1642. do 1646. godine, a radove je vodio o. Juraj Matota. Pokrovitelj je bio grof Gašpar Drašković. Posvetio ju je biskup Petar Petretić 28. svibnja 1656. godine. Crkvu je znatno oštetio veliki požar 1665. godine, a čitava crkva obnovljena je 1698. Isusovački red ukinut je 1773. pa crkvu preuzimaju pavlini. Ponovni požar 1776. iznova ju je uništio te su pavlini nakon požara obnovili crkvu, a 1799. obnovljen je i veliki crkveni oltar. Glavni oltar građen je za prvog rektora Kolegija Andrije Zambergera. Visok je 14 i širok 11 m, a u sredini se nalazi velika slika Uznesenja Marijina, zagasitih boja, visoka 4,5 m i široka 3,5 m, slikana po uzoru na Rubensa.
Oltar je dovršen 1737. Na velikom oltaru je nekoliko razina. Na donjem dijelu nalazi se barokno svetohranište iz 1673. godine. Iznad njega je šest velikih kipova koji potječu iz 17. i 18. stoljeća: sv. Petar i Pavao, sv. Ignacije Loyola i sv. Franjo Ksaverski, sv. Ivan Nepomuk i sv. Donat.
Kanonici Čazmanskog kaptola se 1810. godine trajno nastanjuju u Varaždinu, nakon što su dobili u posjed raspušteni pavlinski samostan u Lepoglavi i isusovačko-pavlinsku crkvu u Varaždinu, a pod njihovim vodstvom crkva je obnovljena izvana i iznutra 1900. godine. Nove orgulje J. Brandla iz Maribora nabavljene su 1933. godine. Ponovna obnova crkve započela je 1982. Za izvođenje radova zaslužni su mons. Alojzije Domislović, kanonik Čazmansko-varaždinskoga kaptola i Grad Varaždin s Ministarstvom kulture. Pet novih zvona nabavljeno je 1983., a obnova je završena 1995. Od 1988. do 1998. građene su nove orgulje s 54 zvučna registra i velikim brojem slobodnih kombinacija i spojeva.
Varaždinska biskupija utemeljena je 1997. pa je crkva Uznesenja Marijina proglašena katedralom. (ika-jbk-kj)