1. Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišena gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani generalni tajniče i zamjeniče generalnog tajnika, gospodine Anciću i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 53. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam naše časne umirovljenike kojih se broj zadnje godine povećao: nadbiskupu Srakiću, mons. Bogetiću, mons. Milovanu, mons. Županu i mons. Jezerincu pridružili su se mons. Bogović i mons. Ivas. Dok umirovljenim biskupima zahvaljujemo za sve dobro što su učinili u svom biskupskom služenju, veselimo se našem zajedničkom druženju i molimo neka nastave sudjelovati na našim susretima. A njihovim nasljednicima uz srdačnu dobrodošlicu u zajedništvo naše Konferencije želim da nas obogate i pomlade svojim sugestijama, primjedbama i prijedlozima.
Večeras pri kraju zasjedanja (oko 19 sati) priključit će nam se i apostolski nuncij mons. Alessandro D’Errico. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija: mons. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Drago nam je pozdraviti među nama vjernog sudionika na našim zasjedanjima mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog i člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda.
Pozdravljam predstavnike medija koji će dati izvješće s ovoga zasjedanja, posebice o zaključcima o kojima će biti govora na konferenciji za tisak, u četvrtak 13. listopada u 12 sati.

2. Od redovitog proljetnog, 52. plenarnog zasjedanja, koje je bilo od 5. do 7. travnja, imali smo 7. lipnja 2016. prije podne godišnji susret s redovničkim provincijalima na kojem se razgovaralo o temi “Naša Crkva i katoličke škole”, a u poslijepodnevnim satima održano je izvanredno zasjedanje HBK. Članovi HBK toga dana raspravljali su o smjernicama za župnu katehezu, kao i o „Pravilniku Hrvatske biskupske konferencije” koji je usvojen i stupio na snagu 1. rujna 2016.
O čemu će biti govora na ovom zasjedanju?
– Zbog Božjeg plana i zamisli o čovjeku i o obitelji kojoj je u srcu upisan zakon života i ljubavi, Crkva drži jednom od svojih glavnih zadaća i ciljeva služiti obitelji. Povijest spasenja, naime, ide preko obitelji, pa valja pomagati supružnicima da budu „svjesni svoga milosnog stanja kojeg su baštinili sakramentom svete ženidbe”. Uz to Crkva se trudi pomagati i onima koji se pripremaju za sakrament braka. Na zasjedanju će se razmotriti pitanje kako unaprijediti pripravu za brak, jer dobro pripremljene obitelji doprinose obnovi društva koja nam je toliko potrebna; a obitelji postaju glavnim mjestom prenošenja vjere na nove naraštaje.
– Članovi Mješovite komisije o kardinalu Stepincu podnijet će izvješće o radu s prvog susreta u Rimu, a komisija će zasjedati slijedećeg tjedana u Zagrebu.
– Blaženici i sveci, a posebice mučenici uvijek su bili dobra prigoda za novu evangelizaciju. Zato se radujemo što među novim blaženicima Katoličke Crkve, koji su mučeni u Albaniji između 1945. i 1974. ima i onih koji su hrvatskih korijena. O tome ćemo također dobiti podrobnije informacije.
– Dvije su stvari komemorativnog obilježja o kojima ćemo nešto reći: to je 25 godina otkako je vjeronauk ponovno uveden u program škola i 40 godina od početka devetogodišnjeg hoda naše zahvalnosti za 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata.
Pretprošle godine obilježili smo trideset godina od Nacionalnog euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici kojim je završen hod naše zahvalnosti, a započeo je u Solinu 1976. Zbog toga Solin, gdje je započela devetnica, i Marija Bistrica gdje je završila euharistijskim kongresom, imaju i danas značenje i poruku i za ovo naše vrijeme. Naime, nakon gušenja „hrvatskoga proljeća” (1971.) zašutjela je slobodna riječ, a Crkva je pokrenula duhovne snage i započela s vjerničkim hodočašćima i okupljanjima. Najprije u Solinu 1976., pa dvije godine kasnije u Biskupiji kraj Knina (1978.). Slijedeće pak 1979. krenulo se prema Ninu gdje se komemoriralo povijesne veze sa Svetom Stolicom i papom Ivanom VIII. koji je 879. „blagoslovio hrvatskoga kneza Branimira, sav narod i zemlju njegovu”. Vrhunac devetnice odvijao se, u Zagrebu i na Mariji Bistrici 1984. gdje se na euharistijskom kongresu okupilo pola milijuna ljudi iz svih krajeva gdje žive Hrvati. Bilo je to mirotvorno i molitveno vjerničko druženje ljudi koji su s Marijom u znaku krunice i s krunicom prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu. Četrdeseta obljetnica početka hoda naše zahvalnosti iz Solina za 13 stoljeća kršćanstva pruža nam prigodu zahvaliti Gospodinu za to milosno molitveno druženje.
Drugo što ćemo komemorirati jest uvođenja vjeronauka u novi školski odgojno-obrazovni sustav. To je bilo moguće zbog demokratskih promjena u Hrvatskoj od prije 25 godina. O tomu će biti govora na tri razine: informativno ovdje na zasjedanju, preksutra u četvrtak, 13. listopada u 18 sati bit će upriličena akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu, a u petak cjelodnevni znanstveni simpozij povodom 25 godina vjerskog odgoja i vjeronauka u školi. Simpozij će se održati u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu i završiti svečanom euharistijom u katedrali. Valja ovdje spomenuti i Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, potpisan prije 20 godina (19. prosinca 1996.), a taj je Ugovor dao pravni okvir s tri temeljna načela: načelo vjerske slobode, načelo različitosti područja djelovanja Crkve i Države, te načelo potrebe suradnje tih dviju ustanova koje se susreću u čovjeku, građaninu i vjerniku. Odatle i prijeka potreba uređenja međusobnih odnosa na korist članova tih dviju institucija.
Na zasjedanju će predsjednici komisijâ, vijećâ i odborâ HBK podnijeti izvješća o svom radu. Raspravit će se i o mandatima u tijelima HBK i delegatima na zasjedanjima drugih BK u sljedećoj 2017. godini. Planirano je da zasjedanje završi 13. listopada, a o radu i zaključcima predviđena je konferencija za tisak, u četvrtak u 12 sati. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan i blagoslovljen rad 53. plenarnog zasjedanja.

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije