56. plenarno zasjedanje HBK, Zagreb 10.-12. travnja 2018.
1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima
Nalazimo se u drugom tjednu vazmenog vremena pa u ozračju uskrsnog otajstva sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 56. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Pozdravljam gospodina kard. Bozanića, apostolskoga nuncija mons. Giuseppea Pinta kao i vas oci nadbiskupi i biskupi, te nuncijeva suradnika mons. Blachowiaka. Drago mi je pozdraviti i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija i biskupe goste: mons. Tomu Vukšića, vojnoga ordinarija u BiH i potpredsjednika BK BiH, mons. Stanislava Zorea, nadbiskupa ljubljanskoga i predsjednika Slovenske BK, mons. Ivana Penzeša, subotičkoga biskupa uime Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda.
Pozdravljam generalnoga tajnika mons. dr. Petra Palića. Prošle godine u ovo doba pozdravio sam ga kao prepošta kanoničkoga zbora i generalnog vikara Dubrovačke biskupije. Danas ga pozdravljam kao novoimenovanoga hvarskoga biskupa. Čestitam, Eccellenza, i želim iskrenu dobrodošlicu u društvo apostolskih nasljednika kojima ste kao generalni tajnik odano služili. U ovoj godini dana dobro ste ušli u sve poslove ove zahtjevne ustanove, pa se nadam da ćete i dalje zauzeto kao i dosada vršiti povjerenu službu. Čestitamo kleru i vjernicima Hvarske biskupije, a dosadašnjem hvarskom biskupu mons. Slobodanu od srca zahvaljujemo, ne samo na predvođenju Božanskoga časoslova tijekom naših susreta, već posebice na zauzetosti oko misijske aktivnosti. Pozdravljam i glasnogovornika gospodina Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što će izvijestiti javnost o ovom zasjedanja HBK.
Od redovitoga plenarnog zasjedanja jesenas u listopadu (2017.), imali smo 22. siječnja 2018., izvanredno plenarno zasjedanje HBK, te 14. ožujka 2018. dvadeseto zajedničko zasjedanje s biskupima Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
2. Što je na programu 56. plenarnog zasjedanja?
Bit će najprije riječi o tri dokumenta:
a. Tu je dokument HBK, „Da vaša radost bude potpuna” (Iv 15,11) – kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima” koji je priređen uz pomoć Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Katehezu se uvijek smatralo zadaćom cijele Crkve, a župna je zajednica subjekt i mjesto ostvarenja katehetskog djelovanja. Kao što znate radni tekst je bio dostavljen na javnu raspravu. Pozvalo se stručnjake iz teoloških i katehetskih disciplina, kao i vjernike laike neka se svojim promišljanjima, komentarima i prijedlozima uključe u njegovu doradu. Dokument je dorađen i dostavljen biskupima na ovom zasjedanju.
b. Tu je i drugi dokument, pismo Kongregacije za nauk vjere biskupima Katoličke Crkve o nekim vidicima kršćanskoga spasenja „Placuit Deo” (Svidje se Bogu). Pismo je napisano u duhu trajna crkvenog učiteljstva i naučavanja pape Franje koji je već do sada spominjao neke tendencije među ljudima koje su nalik poznatim drevnim krivovjerjima, pelagijanizmu i gnosticizmu. Razna krivovjerja razdirala su Crkvu od njezinih samih početaka. Sjetimo se apostola Ivana, koji kao starac iz Efeza piše „dječice, posljednji je čas! Pojavili su se mnogi antikristi, pa po tome znamo da je posljednji čas (1 Iv 2, 18). U starini su takve antikriste – krivovjerce nazivali „hereticima” (izbiračima) jer nisu uzimali cjelovit nauk, nego birali ono što im se sviđa. Davali su im naziv i „šizmatici”, a to znači otpadnici koji su se odijelili od crkvenoga zajedništva, pa kao lažni proroci i otpadnici razdirali samu zajednicu.
U ovogodišnjoj svojoj korizmenoj poruci papa Franjo upozorio je kako su vjernici često u „velikoj nevolji jer ih lažni proroci žele zavesti na krivi put”. A takve zavodnike slikovito je opisao da su nalik „šaptačima zmija” koji se služe emocijama da porobe ljude i vode ih kamo im se prohtije. Uz te „šaptače” Papa govori i o lažnim prorocima koje naziva „šarlatanima” jer „nude brza i jednostavna rješenja, a u svojoj obmani „igraju na kartu ljudske ispraznosti i taštine”, pa prodaju rog za svijeću. Poput „oca laži” (Iv 8, 44), koji oduvijek prikazuje zlo kao dobro i lažno kao istinito, da bi zbunio čovjekovo srce. Zbog toga Papa poziva kršćane neka budu budni i oprezni, kadri razabirati i preispitati sve kako ne bi podlegli obmanama takvih lažnih proroka.
Ništa, dakle, nova pod kapom nebeskom. Sve novotarije, zastranjenja i hereze već su postojale. Samo se sada na njih stavi novi natpis. Jučer je to bio napr. pozitivizam, liberalizam, individualizam, kapitalizam, marksizam a danas genderizam. O ovom zadnjem antropološkom zastranjenu govorili su i pisali i sveti Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i papa Franjo. Zašto? Jer, taj svjetonazor nameće novo tumačenje čovjeka koje nije spojivo ni s općeljudskim, a pogotovu ne s kršćanskim poimanjem čovjeka. Njezini predstavnici tvrde da su prirodne i urođene razlike muško-žensko društveni konstrukt. „Ženskost i muškost međusobno su komplementarni, ne samo s fizičke i psihičke točke gledišta, nego i s ontološke. Jedino zahvaljujući dualitetu ‘muškog’ i ‘ženskog’ potpuno se ostvaruje ljudskost”, piše sveti Ivan Pavao II. (Pismo ženama svijeta, 1995., br. 7). Njegov nasljednik papa u miru Benedikt XVI. napisao je da „gender ideologija vrši atentat na oblike obitelji koju čine otac, majka i djeca”. Jer, „ako nema te dvojnosti po kojoj je Bog stvorio čovjeka kao muško i žensko, onda nema ni obitelji” (2012.). Zbog toga hrvatski biskupi, vjerni Učiteljstvu Crkve, ne mogu prihvatiti Istanbulsku konvenciju i njezinu interpretaciju.
Kako se oduprijeti suvremenim antropološkim zastranjenjima? Gdje tražiti snagu, nadahnuće i pomoć? Budući da smo u uskrsnom vremenu kao orijentir i pomoć može nam poslužiti slikoviti obred paljenja uskrsne svijeće uz riječi „svjetlo slavno uskrsnulog Krista raspršilo tmine pameti i srca”. Samo uz svjetlo Krista Uskrsloga i pomoć odozgora bit ćemo kadri razabirati i preispitivati. A u druženju s njime osjetiti ono iskustvo učenika iz Emausa kako nam srce bolje kuca dok smo u društvu s njime i slušamo njegovo tumačenje Pisama (vidi Lk 24, 32).
c. Treći dokument o kojem će biti govora jest izrada nacionalnoga kurikula o „svećeničkom odgoju i izobrazbi” (Ratio nationalis). Prošle godine, naime, predstavljene su nove „Odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi”, koje je objavila Kongregacija za kler. Temeljem toga općega dokumenta naša će Konferencija izraditi naš nacionalni „uputnik (kurikul)”. Uz osobitu pozornost koju Crkva posvećuje procesu odgoja i izobrazbe budućih svećenika, dokument ističe koliko je važno pomagati mladićima da se njihovo zvanje stabilizira, razvija i ostvari. A od kandidata zahtijeva da se „suobliče Kristu i postanu prepoznatljivim znakom Božje ljubavi među ljudima” (br. 40).
d. Ove godine održat će se Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu, od 15. do 16. rujna. Biskupi će biti upoznati o dosadašnjoj pripravi kao i o programu odvijanja samoga susreta. U studenome ove godine predviđen je pohod hrvatskih biskupa Ad limina apostolorum od 12. do 17. studenoga, kada ćemo obići Kongregacije i Urede Svete Stolice. Audijencija kod Svetoga Oca predviđena je 12. studenoga, pa će i o tomu biti razgovora.
Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijet će svoje redovito godišnje izvješće. Uz neke izbore i potvrde bit će govora i o mandatima u tijelima HBK. Planira se završiti susret u četvrtak, kada je predviđena i konferencija za tisak u 12 sati.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije