Požega, (IKA) – U nazočnosti dijecezanskih i redovničkih svećenika Požeške biskupije požeški biskup Antun Škvorčević otvorio je i blagoslovio 8. ožujka biskupijsku biblioteku i arhiv koji se nalaze unutar Biskupskog doma, u nekadašnjoj dvorani Sv. Lovre. Djelovanje Crkve nezamislivo je bez dobre knjige, kazao je požeški biskup, istaknuvši kako sada na potezu od Zagreba do Đakova ima još jedna točka koja će služiti promicanju vjerske kulture. Želja je, napomenuo je biskup, da ponajprije vjeroučitelji uz pomoć te biblioteke nastave sa stručnom, teološkom i duhovnom naobrazbom, a njome će se moći služiti i svi oni koji žele proširivati svoju vjersku kulturu bilo s koje razine. Osim biblioteke otvoren je i biskupijski arhiv u kojem neće biti smješteno samo šest godina postojanja Požeške biskupije, nego i sve ono što je po župama biskupije povijesno vrijedno sačuvano. Takva građa počela se bilježiti već na počecima biskupijskog djelovanja. Činio je to poznati požeški arhivist Rudolf Heli, koji je u međuvremenu umro. Kako bi se to povijesno blago sačuvalo, odlučeno je da se ono smjesti na jedno primjereno mjesto kakvo je upravo sada otvoreni biskupijski arhiv. U njemu će takva građa biti lakše čuvana i održavana, a po potrebi i obnavljana. Biskup se tom prigodom zahvalio svim svećenicima što su pomogli pokojnom Rudolfu Heliju u obavljanju njegova posla na popisu crkvene arhivske baštine. U arhivu će biti smještene i oduzete arhivske knjige, ponajprije matice koje su Crkvi oduzete u tijeku II. svjetskog rata. Crkva ima svoje pamćenje, ali njezino pamćenje nije ponajprije arhivsko, pamćenje Crkve su vjernici koji predajom primaju objavu i Božju istinu o nama ljudima, istaknuo je biskup, zahvalivši se svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji te vrlo suvremeno opremljene biblioteke i arhiva. S oblikovanjem biskupijske biblioteke, odnosno prikupljanjem i kupovanjem onih knjiga koje su značajne za biskupijsku biblioteku, a koje nisu isključivo samo teološke tematike, nego obrađuju i jednu širu tematiku, dakle one čija tema dodiruje vjeru i kulturu, vjeru i znanost, vjeru i gospodarstvo i slično, započelo se već na početku života te biskupije. Nažalost, prostor se nije mogao odmah urediti, jer je najprije trebalo urediti prostor za osnovno funkcioniranje biskupije. Osim dijela biblioteke koji će imati “tekuća”, suvremena djela, tu će se čuvati stare i vrijedne knjige iz 16., 17. i 18. stoljeća, koje su sačuvane po župama biskupije i čije vlasništvo će ostati, ali koje će se sada ovdje čuvati na primjereniji način, jer to je i svojevrsni dug Crkve prema toj vrijednoj crkvenoj i nacionalnoj baštini.