Tuheljske Toplice, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe o temi “Pravo na rad i nezaposlenost u suvremenim društvima” nastavio je radom u utorak 9. listopada popodne u dvorcu “Mihanović” u Tuheljskim Toplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, predavanjima dr. Jerka Valkovića s Teologije u Rijeci o temi “Dragovoljni rad (volonterstvo) – navještaj novog modela društva” i dr. Gordana Črpića s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta o temi “Vrijednosti rada u Hrvatskoj i u Europi”. Prigodnu riječ na početku popodnevnog rada uputio je ravnatelj dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije (NJBK) dipl. pedagog Stefan Schohe koji je okupljenima zaželio plodonosno vrijeme skupa i prenio pozdrave mons. Norberta Trellea, biskupa Hildesheima, predsjedavajućega Komisije za migraciju NJBK. Dr. Valković je istaknuo da se Međunarodni dan volontera slavi 5. prosinca. Međunarodna je godinu volontera 2001. te Europska godina volontiranja 2011. U Hrvatskoj je u svibnju 2007. donesen Zakon o volonterstvu. Volonterstvo nije u prvom redu obnašanje određenih službi već stvaranje nove kulture i novog načina djelovanja. Prema posljednjoj “Studiji o volontiranju u Europskoj uniji” koja je obuhvatila sve zemlje članice Europske unije pokazala je da je oko 92 do 94 milijuna odraslih osoba uključenih u volontersko djelovanje. To nadalje ukazuje da je oko 22% – 23% Europljana starijih od petnaest godina uključeno u volonterski rad. Neke članice EU-a imaju dugotrajnu tradiciju volontiranja i razvijene volonterske sektore, dok je kod drugih taj sektor tek u začetku ili je slabo razvijen. I u Zakonu o volonterstvu RH ističe se ta karakteristika budući da je volonterstvo “dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljano volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno”. “Volontiranje osnažuje pojedince, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije i ima potencijal kohezivnog elementa u društvu”, istaknuo je dr. Valković. Dr. Črpić u predavanju je podsjetio na Deklaraciju 5. hrvatskog socijalnog tjedna o kulturi rada u Hrvatskoj, pritom istaknuvši kako društvena istraživanja otkrivaju da Hrvatska spada u zemlje s najnižim povjerenjem u institucije u Europi. Mnogobrojne susljedne krize koje pogađaju hrvatsko društvo potvrđuju antropološku činjenicu da je rad prije svega etičko-moralna i duhovna, a ne tek ekonomska kategorija. Ako želimo razvijati hrvatsko društvo u svim njegovim dimenzijama, a posebno kulturu rada u Hrvatskoj, takvo stanje je neodrživo. U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na rad: nezaposleni – isključeni iz svijeta rada i prezaposleni – isključeni iz obiteljskoga i društvenog života, pojasnio je dr. Črpić. Dajući sugestije za kulturu rada u Hrvatskoj, dr. Črpić je rekao kako je važno razvijati duhovnost rada, vraćajući radu njegov pravi smisao i vrijednost. Razvoj poduzetništva počiva na tri jednostavna načela: pravedan profit za vlasnike poduzeća/poduzetnike; pravedna plaća za radnike i pravedan porez za državu. Poticajima za zapošljavanje važno je pridodati i poticaje za cjeloživotno obrazovanje radnika, medijski promovirati poslodavce koji zapošljavaju teško zaposlive skupine, povećati sredstva za mjere politike zapošljavanja te maksimalno se usredotočiti na korištenje sredstava EU u području zapošljavanja. Kao narod i politička zajednica ne smijemo odustati od odgoja za rad. U potrošačkoj, zabavljačkoj kulturi nije lako odgajati za rad, stoga je u odgoju za rad potrebno ojačati funkciju obitelji. Obitelj je u Hrvatskoj još uvijek funkcionalna institucija i na nju se potrebno više osloniti. Sustav vrijednosti u obitelji prenosi se upravo u zajedništvu roditelja i djece. Sloboda od nedjeljne tlake nužni je uvjet mogućnosti odgoja u obitelji, pa i odgoja za rad. Važno je inzistirati na zakonima koji će učinkovito štititi radnika te njihovoj provedbi, koja će omogućiti stvarno poštivanje radničkih prava. Za napredak sela nužno je, u seoskim krajevima, učiniti gospodarsku strukturu raznovrsnijom. Uključivanje u dobrovoljni rad, novi odnosi povjerenja koji se na taj način između ljudi ostvaruju, uvećavaju društveni kapital, a samim time i sposobnost društva za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Dobrovoljno djelovanje postaje svjedočanstvo jednog drugačijeg modela društva i zajedništva koje se ne temelji samo na utilitarističkim načelima. Država i državne institucije trebaju početi djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana i omogućile razvoj društva koji je sada zaustavljen. Trebamo konačno demontirati sustav upravljanja koji je tijekom totalitarnog režima bio projektiran da građane nadzire, a ne da im služi. Taj je sustav neprimjeren demokratskom uređenju. S ovako niskim i opadajućim društvenim kapitalom, tj. nepovjerenjem u institucije i protudruštvenim djelovanjem, teško je očekivati bilo kakav razvoj, pa i gospodarski. U području zakonodavstva tražimo da hrvatski zakonodavac počinje ozbiljno uređivati hrvatsko društvo polazeći od dobrih hrvatskih praksi, postojećeg sustava vrijednosti, kulture i tradicije koju valja čuvati i razvijati, a ne ignorirati. U takvom bi okruženju bilo moguće razvijati novu kulturu rada u Hrvatskoj, koja će biti primjerena vremenu, ali koja neće zanemariti da je svaki rad prije svega ljudski rad koji se čovjeku ne smije oduzeti, rekao je dr. Črpić.
Misno slavlje te večeri predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar u koncelebraciji s delegatom za hrvatsku pastvu u skandinavskim zemljama mons. Stjepanom Biletićem, koji je propovijedao, i delegatom za hrvatsku pastvu u Sloveniji fra Markom Prpom.
U večernjim satima toga dana predstavljen je zbornik radova (13. u nizu) s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bad Honnefu kod Bonna o temi “Mediji i suvremena evangelizacija”. O zborniku su govorili dr. Vine Mihaljević i dr. Jerko Vaković. Na predstavljanju su bili i predavači s prošlogodišnjeg skupa čiji su radovi objavljeni u zborniku: mons. Ivan Miklenić, dr. Danijel Labaš, dr. Igor Kanižaj i dr. Adolf Polegubić. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović predstavio je višelisni Hrvatski kalendar za 2013. godinu posvećen iseljenoj Hrvatskoj u znaku križa krbavskih biskupa te časopis za hrvatski martirologij Hrvatska vjernost. Don Anto Baković predstavio je svoju knjigu Hrvatski martirologij XX. stoljeća, list Narod te druga svoja važna izdanja.
U srijedu 10. listopada predviđeno je duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko zagorje s misnim slavljem u nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici. U četvrtak 11. listopada dr. Vladimir Dugalić govorit će o svijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne države, dok će dr. Zoran Šućur govoriti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti nezaposlenih, a u popodnevnim satima toga dana predviđen je okrugli stol sa svim predavačima.