Tuhelj, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, kojih se okupilo više od osamdeset, o temi “Pravo na rad i nezaposlenost u suvremenim društvima” započeo je s radom u utorak 9. listopada u dvorcu “Mihanović” u Tuheljskim Toplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Molitvu na početku skupa predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar. Potom je pozdravnu riječ uime organizatora uputio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivica Komadina koji je i otvorio rad skupa. Pritom je istaknuo kako je Crkva tijekom vremena veliku važnost posvećivala pravu na rad te kako sa zebnjom danas gleda na probleme nezaposlenosti u suvremenim društvima. Istaknuo je kako se rad neprestano, prema riječima bl. Majke Terezije, mora prožimati ljubavlju jer se rad bez ljubavi pretvara u robovanje. Mons. Sudar je, pozdravivši okupljene, istaknuo kako će tema i predavači pomoći okupljenima da i oni o tom vrlo važnom segmentu ljudskog života, napose u vremenima u kojima živimo, daju doprinos, ako ne da teret i patnja nezaposlenosti bude manja, ali barem da pomognu ljudima da s više hrabrosti nose taj problem i na njega hrabro odgovaraju.
Sudionike skupa pozdravili su i županica Krapinsko-zagorje županije Sonja Borovčak, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović i predstojnica hrvatskoga Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. Daria Krstičević, a uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić, pritom istaknuvši kako živimo u vremenu velikih gospodarskih i općeljudskih previranja. Predavanje o pravu na rad održao je prof. dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci. “Premda crkveni socijalni nauk od samih početaka govori o ljudskom radu, taj govor doživio je neke važne etape razvoja. U počecima taj nauk govori o čovjeku-radniku, a tek postupno stavlja u centar zanimanja ljudski rad. Danas se, međutim, ovakav premještaj naglaska pokazao nedostatnim. Nije više dovoljno teoretski, kako teološki tako i biblijski, raspravljati o smislu i vrijednosti ljudskog rada, jer je to dovoljno poznata činjenica. Danas je potrebno ponovno premjestiti naglasak na čovjeka koji radi ili bi trebao raditi, ali mu to iz raznih razloga biva onemogućeno. U ovakvom kontekstu pozornost dobiva tema prava čovjeka na rad. Obzirom da se crkveni nauk ovom temom više načelno, a manje podrobnije bavio, nužno je o njoj govoriti prvenstveno na temelju nekih socioloških podataka. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se govor o pravu na rad razlikuje ovisno u kakvom se okruženju i na kojoj standardnoj razini o tome govori”, pojasnio je dr. Grbac.
Osvrnuvši se na stanje u Hrvatskoj, dr. Grbac je istaknuo da najnoviji podaci ukazuju na to kako hrvatski čovjek gleda na svoj rad i svoje pravo na rad, te je moguće uočiti i glavne prepreke ostvarenja prava na rad, ali i uvidjeti glavne probleme na tom planu. “Tako se ispostavlja da je hrvatski čovjek prilično nezainteresiran boriti se za svoje pravo na rad te u društvenoj nepravdi vidi korijen svih problema u svijetu rada. Osim toga, izvjesno je da u Hrvatskoj vlada određeni strah od gubitka posla, te se hrvatski čovjek zadovoljava ako uopće mogne raditi. On nema niti snage niti volje boriti se da u svoje pravo na rad uključi i neke druge dimenzije, kao što su problem zadovoljstva na radu, primjerene plaće, sigurnosti na radu, primjerenih međuljudskih odnosa u svijetu rada. Poimanje prava na rad ostaje u Hrvatskoj ograničeno na shvaćanje rada kao sredstva preživljavanja. Ona viša razina, koja pravo na rad širi i na neke druge dimenzije, u Hrvatskoj još nije zaživjela. Podaci istraživanja zabrinjavaju prvenstveno stoga jer mogu označavati i rađanje svojevrsne kulture nerada, tj. kulture u kojoj rad nije shvaćen kao osnovni temelj standarda, nego to postaju neki drugi čimbenici, kao što je npr. podobnost. S etičke točke gledišta važno je pojasniti kakav status uživa pojam pravo na rad, je li to pravo naravno pravo ili samo stečeno pravo. O tome ovisi naša prosudba o raznim nepravdama u svijetu rada, kršenjima ljudskih prava radnika, o ukidanju nedjelje kao neradnog dana, i tome slično”, istaknuo je dr. Grbac.
Tijekom skupa dr. Jerko Valković će govoriti o dobrovoljnom radu (volonterstvu) pod vidom navještaja novog modela društva. Predavanje o vrijednosti rada u Hrvatskoj i Europi održat će dr. Gordan Črpić. Dr. Vladimir Dugalić govorit će o svijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne države, dok će dr. Zoran Šućur govoriti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti nezaposlenih. U srijedu 10. listopada predviđeno je duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko zagorje. Misna slavlja tijekom skupa u dvorcu “Mihanović” predvodit će mons. Sudar, a skup završava s radom u četvrtak 11. listopada. U večernjim satima danas popodne bit će predstavljen zbornik radova (13. po redu) s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bad Honnefu kod Bonna o temi “Mediji i suvremena evangelizacija”. O zborniku će govoriti dr. Jerko Valković i dr. Vine Mihaljević.