Zagreb, (IKA) – Papa Benedikt XVI. prihvatio je ostavku mons. Slavomira Miklovša na službu pastoralnog upravljanja Križevačkom eparhijom za vjernike bizantsko-slavenskog obreda, koju mu je podnio mons. Miklovš, sukladno kanonu 201. par. 1. Zakonika kanskog prava i imenovao prečasnog Nikolu Kekića, dosadašnjeg župnika konkatedrale Svetih Ćirila i Metoda, biskupom Križevačke eparhije za vjernike bizantsko-slavenskog obreda, objavljeno je u ponedjeljak 25. svibnja 2009. godine, u 12 sati u Vatikanu, a priopćila Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.
Apostolska nuncijatura k tomu obavještava da će mons. Miklovš i nadalje upravljati Križevačkom eparhijom u svojstvu apostolskog administratora “sede vacante” do biskupskog ređenja preuzvišenog mons. Kekića i njegova preuzimanja službe upravljanja spomenutom eparhijom.

Mons. Nikola N. Kekić rođen je 18. siječnja 1943. u selu Stari Grad, u Žumberku. Roditelji su mu Nikola i Anđa rođ. Smičiklas. Kršten je i miropomazan u crkvi Sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju. Po nacionalnosti je Hrvat. Osnovnu školu (prva dva razreda te četvrti i peti razred) pohađao je u Sošicama i u Iloku (treći razred). Godine 1956. (1. rujna) primljen je u Grkokatoličko sjemenište i pohađa četiri razreda Klasične gimnazije, a zatim još četiri razreda Klasične gimnazije kod franjevaca na Kaptolu, gdje je 1963. godine maturirao. Od 23. rujna 1963. do 10. ožujka 1965. služio je vojni rok. U ožujku 1965. upisao je studij na KBF-u u Zagrebu. Godine 1967. križevački ordinarij ga je poslao na daljnji studij u Rim na Papinskom sveučilištu Urbanianum. U tijeku toga studija boravio je u Papinskom ukrajinskom zavodu sv. Jozafata.
Po završetku studija u Rimu križevački vladika Gabrijel Bukatko rukopoložio ga je za svećenika 1. studenoga 1970. u župi sv. Petra i Pavla u Sošicama, u Žumberku. U prosincu iste godine povjerena mu je na upravljanje župa sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju, u Žumberku. U prosincu 1972. godine imenovan je upraviteljem Grkokatoličkog vjerskog centra u Karlovcu. Odatle je privremeno upravljao i grkokatoličkom župom Blagovijesti u Pribiću i Uznesenja Marijina na nebo u Pećnom, u Žumberku. Godine 1977. vraća se u Rim, boravi u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima i pohađa poslijediplomski studij crkvene povijesti na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao stupanj magistra. Po povratku iz Rima kraće je vrijeme upravljao Grkokatoličkim vjerskim centrom u Karlovcu. U listopadu 1984. imenovan je vicerektorom Grkokatoličkoga sjemeništa, a od 1. srpnja 1990. rektorom. U prosincu 1984. dobio je dekret za upravitelja zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda. Od 1. prosinca 1988. do danas obnaša službu dekana Katedralnog dekanata Križevačke eparhije. Od 8. prosinca 2003. bio je konzultor križevačkoga vladike Slavomira, a ujedno član Prezbiterijalnog i Liturgijskog vijeća Križevačke eparhije. Godinama obnaša i službu arhivara Križevačke eparhije. Od 1999. urednik je Žumberačkoga krijesa, edicije za Hrvate Žumberčane diljem Hrvatske i inozemstva, gdje je objavio brojne članke iz povijesti Križevačke eparhije i Žumberka. Od rujna 1998. godine na Radiju Marija vodi emisiju “Iz baštine grkokatolika”, a organizator je svih radio i TV prijenosa liturgija iz grkokatoličkih crkva.

Biskup Slavomir Miklovš rođen je 16. svibnja 1934. u Đurđevu, iz obrtničke obitelji, od oca Simeona i majke Verone. Pohađao je klasičnu gimnaziju u Rijeci i Pazinu. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 7. srpnja 1964. u Đurđevu. Od 1964. do 1968. obavlja službu kapelana; 1968. do 1969. upravitelj župe. Od 1969. do 1983. kancelar je Križevačke eparhije, od 1974. do 1983. ekonom Križevačke eparhije. Od 1969. do 1983. duhovnik je grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, a od 1968. do 1983. obavlja dužnost direktora za duhovna zvanja Križevačke eparhije. Imenovan je vladikom (biskupom) 22. siječnja 1983., zaređen za biskupa 25. ožujka 1983. te je križevački vladika od 21. svibnja 1983. godine. Član je Biskupske komisije za Caritas pri HBK.

Križevačka biskupija okuplja grkokatolike na cijelome području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Grkokatolička Crkva ili Crkva istočnoslavenskog obreda je Crkva vlastitog prava (sui iuris) koja se u bogoslužju služi bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim ili narodnom jeziku, u punom je zajedništvu s Rimskom Crkvom te priznaje papu za svoga vrhovnog poglavara. Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj organizirali su oni kršćani grčko-slavenskog obreda koji su u XVI. i XVII. stoljeću ostavili svoja sela u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji te prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve hrvatske Vojne krajine. Središta grkokatoličkoga crkvenog života bila su Marča kao prvo sjedište biskupa od 1511. godine nakon sklapanje unije s Rimom, Pribić, Žumberak te Križevci gdje je 1777. ustanovljena Križevačka biskupija za vjernike istočnog obreda. U Križevcima se nalazi rezidencija i stolna crkva grkokatoličkih biskupa. U početku je Križevačka biskupija bila u sastavu Ostrogonske a zatim novoosnovane Zagrebačke metropolije (1852). Vjernici te biskupije su Hrvati od 1511. godine, Rusini od 18. st. te Ukrajinci od 19. st. i ostali. Od godine 1966. sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu gdje je i grkokatoličko sjemenište koje je izgrađeno u drugoj polovici XVII. stoljeća te konkatedralna crkva Sv. Ćirila i Metoda.