Dubrovnik, (IKA) – Predavanje „Nove tehnologije – novi izazovi odrastanja” u subotu 3. ožujka u prepunoj dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku održala je prof. dr. Gordana Buljan Flander, psihologinja i psihoterapeutkinja, koja više od 30 godina radi s djecom te koja je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
Izazovi s kojima se susreće suvremena obitelj u odgoju djece tište jednako svakog roditelja, bilo da se radi o onim roditeljima koji su vjernici praktikanti bilo o onima koji ne prakticiraju nikakav tip institucionalne religioznosti. Odgajati djecu u XXI. stoljeću veliki je izazov i odgovornost. Izazovi su raznovrsni, a jedan od onih težih je kako naći način i „dozirati” korištenje raznih tipova „ekrana”. Postoji li Internet ovisnost, ili ovisnost o online igrama, te kako se nositi sa svim izazovima, pitanja su na koja je Vijeće za život i obitelj Dubrovačke biskupije željelo dubrovačkim obiteljima ponuditi stručne odgovore.
U dinamičnom i iscrpnom predavanju dr. Buljan Flander upoznala je nazočne s rezultatima istraživanja u Hrvatskoj i u svijetu o tim problemima. Okupljeni su mogli vidjeti koliko djeca, prema istraživanjima, provode vremena pred različitim „ekranima” te postotak djece koja već u ranoj dobi imaju otvorene profile na društvenim mrežama. Podaci govore da djeca i mladi od 8 do 18 godina koristeći različite medije dnevno provedu uz „ekrane” oko 7 sati i 38 minuta, što automatski ostavlja prostor za propitivanje koliko ta ista djeca provedu vremena s roditeljima.
Istraživanje koje je dr. Flander radila donijelo je podatak da i u Hrvatskoj mnogi roditelji čak djeci od 2 godine kupuju pametne telefone ili neko slično pomagalo, a kao razloge navode „prezasićenu” memoriju na svome telefonu ili želju da sami mogu koristiti telefon paralelno s djetetom.
Kroz cjelokupno predavanje provlačile su se dvije poruke: povjerenje i odgovornost. Naime, dr. Buljan Flander istaknula je kako su današnja djeca puno „internetski” pismenija od roditelja, ali roditelji imaju životno iskustvo te stoga mogu svojoj djeci biti potpora i savjetnici. Nove tehnologije su zasigurno dar i veoma su korisne, ali naravno mora se razmišljati o odgovornosti u korištenju. Maleno dijete, ali i ono odraslo, nema tu odgovornost te je stoga uloga roditelja da ga potiče na odgovorno korištenje. Kao i u svemu drugomu važno je da dijete ima povjerenje u svoje roditelje ili odgajatelje (nastavnike, vjeroučitelje, svećenike). Sramežljivo dijete katkad će lakše postaviti neko pitanje svome nastavniku ili svećeniku nego roditelju, pa je stoga važno da cjelokupna zajednica razmišlja o svim opasnostima koje mogu vrebati od novih medija.
Dr. Buljan Flander osvrnula se i na različite vidove zlostavljanja preko društvenih medija, počevši od vršnjačkog nasilja do seksualnog zlostavljanja koje može biti posljedica toga što djeca nekontrolirano koriste internet. Podsjetila je i kako je nasilje preko društvenih medija puno opasnije i teže od nekadašnjeg fizičkog nasilja jer ukoliko se dogodi fizičko nasilje ono je između dvije osobe, međutim današnje fizičko nasilje obično je praćeno i videosnimkama u koje se onda uključuje velika „zajednica” nakon čega slijedi društveno maltretiranje i izolacija koje katkad vodi i do suicidalnih čina. Ovo je posebno povezano s tim kada maloljetne osobe dijele fotografije eksplicitnog sadržaja.
Potom je predavačica ponudila konkretne savjete kako pomoći djeci i adolescentima. Istaknula je da sve što se uspije učiniti je do dvanaeste djetetove godine. Važno je razgovarati s djecom, važno je odgojiti ih na način da imaju povjerenje u roditelje, ali i u profesore, da im se mogu obratiti i razgovarati, tražiti savjet. Dr. Flander ponovila je da u razgovoru s djecom treba često postaviti pitanje: „Želiš li ti da fotografiju koju ćeš objaviti na Facebooku vidi tvoja nastavnica, mama, rođaci? Postavi si pet pitanja, a ako je odgovor ne, ne objavljuj je jer ćeš poslije zažaliti”. Najveći problem je, kako je istaknula dr. Buljan Flander, kada npr. mama govori kćerki da ne objavljuje svoje fotografije, a ona sama objavljuje fotografije sa svake plaže na kojoj je bila. Stvar je u tome što smo mi našoj djeci uzori, primijetila je, pa ako djeca vide da nešto roditelji rade ona neće razumjeti zašto oni ne bi trebali to isto činiti. Tribinu je moderirala Jelena Đuraš Gleđ, članica Vijeća za život i obitelj.