Dubrovnik, (IKA) – „Pričam ti ‘Tirenu'” naslov je predavanja dr. Slavice Stojan, predsjednice dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, održanog u srijedu 3. svibnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Tim predavanjem je, nakon mise, nastavljen program obilježavanja 450. obljetnice smrti Marina Držića u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije i Matice hrvatske ogranak Dubrovnik ostvaren također u suradnji s Domom Marina Držića. Moderator večeri bio je pročelnik Vijeća za kulturu i znanost dr. Joško Mikuš.
U predavanju dr. Stojan na zanimljiv način ispričala je sadržaj pastirske igre don Marina Držića „Tirena”, dajući kontekst vremena u kojem je djelo nastalo kao i mjesto u razvojnom putu pisca koje je ono imalo. Spomenula je i neke pojedinosti iz Držićeve biografije, poput toga da ni datum njegova rođenja niti smrti nisu sigurni. „Pouzdano se zna da se nakon šest godina vratio iz Italije u Dubrovnik godine 1545., kada je u Gradu javno obznanjen financijski slom njegova oca i trojice braće. Prije odlaska u Italiju znalo se da je Držić vješt glazbenik, ali o tome da se razumije u književnost i da zna pisati stihove ništa nije se znalo”, kazala je predavačica. Spomenula je i podijeljene reakcije dubrovačke publike na njegovu prvu komediju „Pomet”, koja je izgubljena, a koja nije imala uobičajene elemente na koje je publika bila naučila poput pastoralno-mitoloških likova vila, satira i sl., kao ni pisanje u stihovima. Držićev odgovor na sve te primjedbe bila je mitološka, pastirska igra „Tirena” u koju je uveo sve te elemente, želeći pokazati da on to može napraviti.
Dr. Stojan dala je i više pretpostavki o tome tko je bila osoba koja je oklevetala Držića za plagijat, te spomenula kako je književnik i benediktinac Mavro Vetranović tim povodom napisao „Pjesanca Marinu Držiću u pomoć”, što je „izuzetan primjer etičnosti i poštenja u svijetu književnika”. „U jednome se trebamo složiti: da je zbog ‘Tirene’ skršen Držićev početni inspirativni entuzijazam, da je nakon ‘Tirene’ zatrovan njegov pjesnički zanos, a Držićevi motivi načeti klevetom i sjeme zla bačeno je na njegovo božansko nadahnuće. Njegov dotad neviđeni u Dubrovniku teatarski uspjeh bio je preliven gorčinom. Zato će Držić nakon lepršave ‘Tirene’ mnogo dublje i mnogo oštrije zahvatiti u dubrovačku svakodnevicu”, istaknula je dr. Stojan. Pastorala „Tirena” je poticaj pravim ljudima da na zelenim poljanama i šumovitim proplancima vlastitog bića uvijek idu za onim što je dobro i to neštedimice dijele s drugima da ne bi postali neljudi, zaključila je predavačica.