Dubrovnik, (IKA) – Ususret 52. svjetskom danu sredstava društvene komunikacije i Majčinom danu u utorak 8. svibnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku dr. don Jure Strujić s KBF-a u Splitu održao je predavanje „Obitelj pred suvremenim medijima – izazovi, poteškoće i nove mogućnosti”, a prije toga u predvorju dvorane otvorena je izložba fotografija „Božji tragovi”, autora don Marina Barišića splitskog svećenika i župnika u župi Presvetog Srca Isusova u Vinišćima kod Trogira.
Trideset fotografija izlazaka i zalazaka sunca koje su posjetitelji mogli vidjeti nastalo je za vrijeme dok je župnik Barišić boravio na moru u lovu na lignje na području od Brela do Vinišća. Autor je u prigodnom govoru istaknuo: „Nebo je nevidljivo platno na kojem Božja ruka neprestano slika nove oblike. Božje tragove, mi ljudi svakodnevno možemo gledati te ih na taj način i prepoznati. Kako kaže jedna stara priča Bog kada je u osmi dan nešto rekao nebu, nebo se tada zarumenilo i od tada su nastali vidljivi tragovi odnosno zalasci sunca. Odlazeći na more uočavao sam te Božje tragove, tu ljepotu, te zalaske sunca, kao divne Božje poljupce gdje nam Bog dariva sebe prilikom počinka sunca”. Svima je poželio da budu zrake Božjeg svjetla i vidljivi tragovi Božje prisutnosti te da „budemo sunce jednim drugima”.
Na otvorenju izložbe nastupio je katedralni zbor mladih pod vodstvom Željane Lučić, a prigodne riječi dobrodošlice svećenicima je uputila inicijatorica ovog dolaska profesorica Silvija Batoš. U pozadini izložbe prikazan je film „Božji tragovi” kojeg je napravila, prema ideji autora izložbe i prijatelja, studentica ekonomije Matea Vukić.
Nakon izložbe uslijedilo je predavanje dr. Strujića koji je naglasio kako novi mediji imaju ogromnu snagu i moć te da upravo zato mogu biti u službi i rastu obiteljskog života. Napomenuo je kako je čovjek je stvoren kao biće komunikacije te da je komunikacija bitna odrednica svakoga pojedinca.

Ustvrdio je kako su mediji postali svakodnevnica te kako su se impregnirali u sve pore ljudskog i obiteljskog života. Profesor Strujić rekao je također kako mediji imaju poseban utjecaj na mlade i djecu, utječu na formiranje njihovih stavova, moral, zabavu, druženje, zapravo sve segmente života.
„Upravo zbog toga što su djeca i mladi neizgrađeni i što tek formiraju svoje stavove, mediji imaju i svoju privlačnost. Mediji su sposobni stvoriti zvijezdu od potpunih anonimaca ili svojoj snagom mogu uništiti živote mnogih poznatih. Svjesni smo koliko upravo ta snaga medija može napraviti dobra ako je pravilno usmjerimo, ali jednako tako može napraviti nepopravljive štete”, rekao je dr. Strujić.
Predavač Strujić govorio je i o razlici između takozvanih starih i novih medija s naglaskom na jednosmjerni proces slanja poruke putem starih medija i interakciju novih medija. „Poruka je do nas dopirala. Htjeli to priznati ili ne, ona je utjecala na nas, mijenjala naše stavove. Novi mediji unose veliku promjenu koja se zove interakcija. Dolazi do jednog procesa koji je sada izmjeničan. Mi sudjelujemo sami u medijskom procesu. Medijski proces nije onaj koji nas ostavlja pasivnima jer mi imamo pravo reagirati, imamo pravo sudjelovati u procesu koji je brz i dinamičan. Novi mediji donose interaktivnost kao svoju bitno karakteristiku. Brzina, jednostavnost korištenja, nisu skupi neke su od karakteristika kojima su se novi mediji približili se obitelji i svim generacijama. Zapravo stvara se nova generacija digitalnog doba”, rekao je.
Naglasio je kako dolazi do paradoksalne situacija, posebice u obiteljima, kada stariji odnosno ”digitalne pridošlice” koji nisu toliko spretni u korištenju tehnologije i novih medija pitaju mlađe ”digitalne domorodce”, odnosno svoju djecu da im pomognu u snalaženju, čime automatski dolazi do gubitka svojevrsnog autoriteta kojeg bi stariji trebali imat.
Na predavanju dr. Strujić je objasnio kako su mediji na tragu onoga postmodernističkog postulata da sve treba relativizirati, kazavši kako su čvrsti principi društva poput etike, morala, istinitosti relativizirani i poljuljani te da više nisu jaki, a mediji su u tome jako sudjelovali i dalje sudjeluju.

Novi mediji i njihovo intenzivno korištenje dovodi do brojnih opasnosti poput digitalne ovisnosti, stvaranja novih oblika nasilja, otuđenosti od drugih ljudi. „Nekontrolirani dug boravak u digitalnom svijetu stvara ovisnost a ima tipične karakteristike kao i kod drugih ovisnosti. Računalne igre do te mjeru mogu uzeti kompletnu pažnju djece da mi nemamo načina da to prekinemo. Pokušajmo mlađim u svojoj obitelji uskratiti pristup internetu, sigurno će biti zanimljive reakcije”, kazao je predavač.
„Napadi na druge ljude, krađa identiteta, praćenje, različiti oblici pritiska, nadgledanje, vrebanje, javno optuživanje samo su neki od oblika nasilja. Motivi su različiti. Kod djece može biti samo zabava, nekad je u pitanju osveta, a koji put može biti i zbog toga jer se korisnicima pruža anonimnost. Nasilje iz običnog uličnog svijeta preseljava se u digitalni svijet. Velika opasnost su internetski predatori koji žele zavesti djecu i mlade, predstavljajući se na krive načine, pričaju im priču koju oni žele čuti. U svemu tome se iskorištava dječja naivnost i ranjivost. Dijete koje je povrijeđeno u obitelji vrlo će rado pronaći prijateljstva s nepoznatim osobama na internetu računajući da će mu ta osoba biti prijatelj i da će ga razumjeti a posljedice znaju biti strašne”, rekao je.
Pojava otuđenosti od drugih može posebice biti izražena među mladima. „Novi mediji nas nisu zbližili nego su nas udaljili, živimo u više ekranskom društvu. Buljimo u ekrane ali ne vidimo tuđe oči, osobu pored sebe. Zaboravili smo se družiti, razgovarati jedni s drugim, a bestjelesnost koja se događa u digitalnom svijetu nešto je što jako šteti zdravoj komunikaciji”, istaknuo je.
Spomenute su i druge opasnosti koje mogu donijeti novi mediji poput stvaranja novih oblika autizma ali i eskapizma koje dovodi do bježanja od svoje okoline u virtualni svijet. Također gubitak privatnosti jedna je od posljedica digitalnog društva.
Predavač je naglasio kako novi mediji ne donose samo probleme i opasnosti nego imaju i mnoge dobre strane.
Istaknuo je kako je važan medijski odgoj, posebice među mladima i djecom. „To se postiže razgovorom, govoreći o tamnim stranama virtualnog svijeta. Potrebno je vratiti dijete igri, prirodi, druženjima. Zabrana korištenja interneta i društvenih mreža sama po sebi nije rješenje. Preporuka za starije je svakako uzeti jedan dan u tjednu bez interneta ili Facebooka. Potrebno je razvijati kulturu ne-tehnike. Tehnika bi trebala biti u službi čovjeka. Kada ona preuzima primat u odgojnom ili bilo kakvom drugom obliku onda nas treba pomalo uhvatit panika i trebamo o tome razmišljati. Važno je djeci govoriti o suodgovornosti i povezanosti unutar digitalnog prostora. Dio odgojnog procesa roditelja prema djeci je naučiti kako treba poštovati i uvažavati druge osobe s kojima se komunicira u digitalnom svijetu”, istaknuo je.
Otvorenje izložbe i predavanje vodila je i moderirala Angelina Tadić, voditeljica Ureda za medije Dubrovačke biskupije.