Zagreb, (IKA) – Lectio Magistratis u povodu proslave Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta u ponedjeljak, 1. lipnja održao je prefekt Tajništva za ekonomske poslove pri Svetoj Stolici kardinal George Pell.
Izlaganje „Adam, Eva i Crkva nakon pilule”, kardinal Pell je kao i dan ranije homiliju u zagrebačkoj prvostolnici započeo na hrvatskom jeziku. Kardinal je istaknuo da njegova nazočnost izražava potporu Hrvatskome katoličkom sveučilištu.
U predavanju kratko se osvrnuo na stanje katolika u zemljama engleskog govornog područja. Izuzev Irske i Malte, katolici čine manjinu čiji se postotak kreće od 24 posto u SAD-u (2007. godina), do 9 posto u Engleskoj (2011. godina) te 12,6 posto u Novom Zelandu (2006. godina). Većina stanovništva je anglikanske ili protestantske denominacije, s niskom razinom prakticiranja vjere i visokom razinom neuključenosti. Broj osoba koje ne pripadaju nijednoj religiji, pak, sve više raste.
Sve to znači da u zemljama engleskoga govornog područja ne možemo pronaći tradicionalno savezništvo Crkve i vlasti ili bilo koju drugu važnu poveznicu između Crkve i niza oligarhija (osim možda u Irskoj nakon njezine neovisnosti) koje su do nedavno demokratskim putem održale vlast u parlamentu. Mnogi su katolici iz engleskih kolonija imali irske korijene, pa čak i u SAD, etnička netrpeljivost Engleza i Iraca, koja je bila povezana sa željom za irskom neovisnošću, otežavala je situaciju u području religijskih odnosa, rekao je.
Nadalje je podsjetio na mjesto u ulogu Drugoga vatikanskog koncila, te je naglasio, kako je „Koncil donio i donosi nam mnoge blagoslove, promjene koje su dobrobit crkvenim zajednicama. Učenje o ekumenizmu preobrazilo je australski javni život i gotovo u potpunosti iskorijenilo prastaru netrpeljivost između katolika i protestanata. Vodstvo vjernika laika sada postoji u svim katoličkim institucijama, uključujući i župe, koje moraju biti pod vodstvom svećenika. Dogodila su se mnoga iznenađenja. Nitko nije očekivao razvoj novih laičkih pokreta ili fenomenalan uspjeh Svjetskih dana mladih, a i jedno i drugo plodovi su ideja i pouka Koncila”.
Ukazujući na savjest u duhu Koncila, kardinal Pell je istaknuo kako su zemlje engleskog govornog područja dale značajan doprinos vjerskim slobodama na Koncilu, a to se posebno odnosi na utjecaj koji je imao sjevernoamerički isusovac o. John Courtney Murray S. J. na Deklaraciju o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae iz 1965. godine s naukom da država ne može prinudom utjecati na vjerska uvjerenja.
Prema riječima o. Murraya to je bio „najkontroverzniji dokument čitavog Koncila”. Također je dodao da je „koncilska afirmacija načela slobode bila u tekstu usko ograničena. Ali tekst je bačen u more čije su obale duge u univerzalnoj Crkvi. Valovi će se valjati daleko.”
Murray je bio u pravu, jer su neki napravili skok s ispravnog priznavanja ograničenja moći države da provodi prinudu na vjerska uvjerenja ili praksu na štetnu afirmaciju prvenstva savjesti, koje u najgorem slučaju omogućuje kršćanima da unutar službenih kršćanskih učenja o vjeri i moralu izaberu samo ona koja im odgovaraju. Oni oprezniji govore o prvenstvu informirane savjesti, ali savjest stoji pod istinom i riječju Božjom, a ne iznad nje, rekao je kardinal, te u tom kontekstu naglasio, kako je takav razvoj događaja posljedica je odbacivanja pojma istine u filozofiji i humanističkim znanostima i općenito među kreatorima javnog mišljenja, što se ne slaže sa spoznajama koje se koriste u znanstvenom svijetu, primjerice, u zdravstvu ili inženjerstvu. To odbacivanje istine šteti pojmu prirodnog ili ugovornog društva i potiče radikalni individualizam. Jačanje pojma neograničene moralne autonomije, tvrdnja da svaka osoba može definirati ili izabrati vlastite moralne vrijednosti, također se ne slaže s konceptom vladavine prava u našem društvu kao i npr. s velikim brojem propisa koji reguliraju razna područja, od zdravlja, sigurnosti, okoliša, građevina, pa čak i mišljenja (npr. „diskriminacija” ili „govor mržnje”).
Stoga, s obzirom na navedeno napuštanje koncepta istine (u teorijskom smislu) te u svrhu očuvanja društvenog sklada, pojavila se tolerancija kao vjerojatno najvažniji kriterij za prosudbu o pitanjima seksualnosti, braka, obitelji te o pitanjima početka i kraja života.
Tijekom posljednjih pedesetak godina proživjeli smo revolucionarne trenutke. Činjenica da je katolička Irska nedavno postala prva zemlja u svijetu koja je prihvatila brak homoseksualnih osoba na referendumu, glasom naroda, pokazuje koliko su stare istine uzdrmane ili preokrenute. S obzirom na doprinos koji su značajni propusti Crkve u Irskoj, posebno u odgovoru na seksualno zlostavljanje, imali u ovom rezultatu, to također pokazuje kako snaga ili slabost katoličkog glasa u modernim društvima ovisi o vjernosti našeg svjedočenja Krista i naše brige za druge. Jedan od najkorisnijih doprinosa kršćanskom shvaćanju toga „vrtloga” jest nedavna knjiga sjevernoameričke spisateljice Mary Eberstadt Adam i Eva nakon pilule. Paradoksi seksualne revolucije iz 2012. godine. Ona započinje tvrdnjom kako „ni jedan događaj od trenutka kada je Eva ubrala jabuku nije imao takve posljedice za odnose među spolovima kao pojava moderne kontracepcije”. Taj je događaj vjerojatno „središnja činjenica našeg vremena”.
U završnom dijelu predavanja, kardinal Pell je istaknuo šest koraka kojima bi se pokušalo oduprijeti antagonističkim pritiscima: naglašavanje važnosti vjere u pravog Boga koji nas voli; stavljanje raspetoga Krista i njegova učenja u središte katehetskog i vjerskog odgoja u radu s mladima; Kristov poziv na čistoću srca, obraćenje, pravu ljubav i vjeru; pravilno (liturgijsko) štovanje Presvetog Trojstva; odgoj u duhu Deset zapovijedi kao neophodan moralni okvir za sve kršćane i obiteljska molitva. Na kraju predavanja kardinal Pell je posebno istaknuo važnost kućne Crkve – posvjedočivši da je katolička obitelj srce Crkve.