Zagreb, (IKA) – Studijska grupa Znanost i duhovnost Sveučilišta u Zagrebu održala je 15. svibnja tribinu “Islam i suvremena znanost” u sklopu tematskog niza Velike svjetske religije i znanost u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika u Zagrebu. Nazočne je pozdravio prof. dr. Marijan Šunjić i istaknuo da se Studijska grupa od 2006. aktivno bavi odnosom znanosti, etike, religije i duhovnosti.
Predavanje je održao prof. dr. Aziz Hasanović, pomoćnik zagrebačkog muftije, koji među ostalim ima završen i studij teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno je na dužnosti pomoćnika predsjednika Mešihata za vjerska, prosvjetna, vjeronaučna i kulturna pitanja, ravnatelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj te koordinator za islamski vjeronauk i dušobrižničku skrb Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Prof. Hasanović objasnio je temeljne pojmove islama, kao što su npr. Kur’an i objava. U izlaganju je, među ostalim, istaknuo da je suvremeni svijet u sjeni zapadne civilizacije u kojoj je dominantan modernizam, pa je tako čovjek prekinuo svoju vezu s apsolutnim, što je strano Islamu. U modernizmu je čovjek ostao bez osjećaja za sveto, a čovjek je oduvijek bio duhovno biće. Pojmovi suvremen i moderan nisu istoznačnice. Na djelu je scijentizam, koji pokušava suvremenu znanost postaviti kao ideologiju i nazor, a vjera se svodi na subjektivizam, na pitanje etike i osobne savjesti. Znanost nije sama po sebi religija, niti nadomjestak religije. Moderna misao gubio osjećaj za uzvišeno što je suprotno islamskom konceptu čovjeka. Islam potiče istraživanje i nije u sukobu sa znanosti. Istraživanje je zadaća svakog muslimana, a iz islamske perspektive, Kur’an je preteča svih znanosti, rekao je predavač.
Nakon predavanja, održana je rasprava. Među ostalim, javio se i prof. dr. Nikola Stanković (Filozofski fakultet Družbe Isusove) da danas traje borba o tome kako razumijemo ljudski razum, da se ga ne smije suziti i da se razum ne smije zbiti u granice bez transcendentnosti.