PREDAVANJE "URAŠKA GLAGOLJICA STIPANA KONZULA"

Zagreb, 15. 5. 1997. (IKA) – “Uraška glagoljica Stipana Konzula” predavanje je koje je u utorak, 13. svibnja, u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu održao prof. dr. Alojz Jembrih u sklopu redovite mjesečne tribine Društva prijatelja glagoljice iz glagoljske baštine. Voditelj tribine bio je tajnik toga društva dr. Darko Žubrinić.
Predavač je istaknuo kako djelatnost Stipana Konzula Istranina pripada prevodilačko-istraživačkom uraškom krugu “Biblijskog zavoda” Hansa Ungnada u Njemačkoj, točnije u Bavarskoj od 1561. do 1564. “Ta činjenica sama po sebi dovoljno govori o važnosti i potrebi proučavanja hrvatske knjige u ‘egzilu’ i njezina jezika”, istaknuo je predavač. Govoreći o biografiji Stipana Konzula, rekao je kako je Konzul rođen u Buzetu u Istri 1521, te da je u svom rodnom mjestu djelovao najprije kao katolički svećenik – glagoljaš. “Budući da je iz tadašnje Kranjske u Istru dopirao novi duh protestantizma, neki su svećenici prihvatili njegov nauk. Tako su neki od njih napuštali svoje župe i odlazili u Kranjsku. Slična je sudbina snašla i Stipana Konzula koji je 1549. ostavio župu Stari Pazin i otišao u Ljubljanu, a potom u Kranj gdje je obavljao službu protestantskog propovjednika. Nakon što je Hans Ungnad utemeljio tzv. ‘Biblijski zavod’ u Urachu i dao na raspolaganje prostorije, tiskarske preše i pomoćno osoblje potrebno za rad u tiskari Konzul je započeo voditi tiskanje glagoljskih knjiga, a Antun Dalmatin, koji je također došao iz Ljubljane u Urach, bio je odgovoran za ćirilička izdanja”, rekao je predavač dodajući kako je Konzul nakon prestanka rada uraške tiskare u kojoj su se ostvarila vrijedna glagoljska i druga izdanja, otišao u Regensburg, a poslije u Nürnberg, gdje je dao izrezati i izliti glagoljska slova te je sam radio na prvom malom probnom i potom većem glagoljskom katekizmu. “Stipan Konzul je bio prevoditelj, korektor, pisac predgovora u 32 hrvatske knjige. Četiri je preveo i objavio sam, 26 zajedno s Antunom Dalmatinom, te 3 s više autora. Valja istaknuti kako je uraška tiskara proizvela ukupno 37 različitih glagoljskih, ćiriličkih i latiničkih naslova s oko 31.000 primjeraka. Prevodilački rad Stipana Konzula u Urachu, koji ima svoje mjesto u kulturnoj povijesti Istre i Hrvatske u cjelini, premalo je vrednovan u kroatistici u 19. i 20. stoljeću”, istaknuo je predavač. Dr. Jembrih je na kraju pozvao znanstvenike i kulturne djelatnike da ubuduće pokažu više zauzetosti oko vrednovanja, proučavanja i objavljivanja toga dragocjenog, ali nedovoljno poznatog blaga hrvatske kulturne i književne baštine.