Predavanje više savjetnice za vjeronauk Ankice Mlinarić o povezanosti odgojno-obrazovnih ishoda, aktivnosti i vrednovanja u nastavnom procesu
Ankica Mlinarić, predavačica na Katehetskoj jesenskoj školi za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja
"Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda, aktivnosti i vrednovanja u nastavnom procesu" bila je tema drugog predavanja Katehetske jesenske škole za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja koja se održava u zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru. Predavanje je održala viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić, dipl. teolog.
U predavanju Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda, aktivnosti i vrednovanja u nastavnom procesu viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić ukazala je najprije na važnost poznavanja temeljnog važećeg dokumenta za izvođenje nastave vjeronauka nastalog tijekom kurikularne reforme, a to je za sve vjeroučitelje koji rade u osnovnim i srednjim školama Kurikulum katoličkog vjeronauka za osnovnu školu i gimnazije koji nam je donio ishodovni način planiranja.
Kako je za vjeroučitelje koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja s djecom s teškoćama uskoro moguće očekivati odobrenje trenutnog Nacrta prijedloga posebnog kurikuluma nastavnog predmeta Katolički vjeronauk, ovo je predavanje imalo za cilj pokazati koje su bitne poveznice između ishoda, aktivnosti i vrednovanja u trenutno važećem kurikulumu te kako se kolege u školama s njime služe, jer će isti postupci očekivati i njih.
Viša savjetnica Mlinarić predstavila je važnost poznavanja kurikularnog kruga prilikom pristupanja procesu planiranja nastave u kojemu se vjeroučitelji odlučuju kakvo će vrednovanje planirati za pripadajuće ishode, koje metode i strategije poučavanja koristiti, koje sadržaje i kojim aktivnostima ih u izvedbi nastave obraditi, a potom ih sve moći refleksivno vrednovati. Potom je pojasnila sintagmu konstruktivnog poravnanja u kojemu se teži uravnoteženosti i usklađenosti ishoda učenja s vrednovanjem ishoda te s aktivnostima i sadržajima poučavanja koje uvijek uključuju aktivnost učenika. Objasnila je važnost triju razina ishoda te kako se koji planiraju i trebaju realizirati – na razini predmeta, na razini teme i na razini aktivnosti. Osvrnula se i na važnost planiranja aktivnog učenja u kojemu je vjeroučitelj animator, a učenik nositelj aktivnosti.
U završnom dijelu izlaganja viša savjetnica je ukazala i na važnost kontinuiranog formativnog vrednovanja tijekom kojega opisno bilježimo postignutu razinu usvojenosti ishoda te učenike obavještavamo što još trebaju popraviti. Također je naglasila kako se i tijekom sumativnog vrednovanja očekuje detaljna bilješka o postignutoj razini usvojenosti ishoda u kojoj treba biti vidljiv i sadržaj ishoda i aktivnost kojom je taj ishod vrednovan. Tijekom jedne nastavne godine, bilješke u e-dnevniku trebale bi ukazivati na osvarenost svih 12 godišnjih ishoda na razini predmeta.
Polazište ovim uputama nalazi se u dokumentu Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju kojega je viša savjetnica izdvojila kao važnoga u procesu vrednovanja u suvremenoj nastavi. Tijekom predavanja su vjeroučitelji imali dva interaktivna zadatka – osmišljavati ishode aktivnosti na zadane ishode na razini teme i predmeta te komentirati propuste u bilješkama vrednovanja.