Zagreb, (IKA) – Pitanje korupcije jedno je od ključnih i smatramo da se naše društvo općenito, pa i oni koji nose odgovornost ne suočavaju s tim problemom i s tim grijehom, upozorio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić na predbožićnoj konferenciji za novinare, koja je održana u petak 20. prosinca u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

Odgovarajući na upit je li solidarnost odgovor na siromaštvo u našem društvu, nadbiskup je zaključio da ćemo imati onoliko koliko sami učinimo. Napomenuo je da previše očekujemo od drugih, osobito onih izvana, ili pak da ćemo nekim akrobacijama nešto postići, što je iluzija.
Pozvan da prokomentira ono što je u božićnoj poruci ocijenio da se, naime, društveni mir može postići uz veliku mjeru solidarnosti te što on kao nadbiskup smatra prioritetima u pomoći solidarnosti i što Crkva može napraviti u aktualnom vremenu, nadbiskup je ukazao kako se na tome području od Crkve možda previše traži i očekuje, jer je u njenoj nadležnosti da propovijeda načela, a primjenu mora svatko naći u svojoj odgovornosti. Solidarnost je, prema ocjeni nadbiskupa, jedan od temeljnih zadataka društva u općenitom smislu, ali i u pojedinačnim slučajevima, a neki naši zakoni upravo ne štite to opće društveno dobro.
Upitan misli li da vlast nastoji redefinirati neke činjenice vezane uz Domovinski rat i je li mislio na to kad je u božićnoj poruci tražio da se prestane s jalovim obračunom s poviješću, nadbiskup je iznio mišljenje kako se čini da smo mi jako zaustavljeni u prošlosti te da se gotovo s namjerom stalno nameću neke nove-stare teme iz prošlosti, a zapravo to izgleda često puta zabavljanje ljudi, zabavljanje s onime što je iza nas, a sa svrhom da se preskoči usmjeravanje pozornosti na životno važna, aktualna pitanja.

Na pitanje je li upoznat s razgovorima predsjednika Stjepana Mesića s predstavnicima Svete Stolice i je li istina da je tom prigodom Sveta Stolica ponudila usluge Hrvatskoj za ulazak u Europu, nadbiskup Bozanić odgovorio je kako nije bio nazočan ni na jednom razgovoru predstavnika hrvatskih vlasti sa Svetom Stolicom i nije mu poznato da je Sveta Stolica u tom vidu ponudila takve usluge, no pouzdano je čuo da je Sveta Stolica postavila pitanje zašto Hrvatska kasni na putu u Europu. Pritom je protumačio kako su u Vatikan putovala dva odvojena izaslanstva, državno i crkveno te da nisu imali zajedničkih razgovora s predstavnicima Svete Stolice. Pritom je ponovio kako je “Hrvatski Božić” u Vatikanu značajan događaj kako za vjernike tako i za cijelu Domovinu, jer se s jedne strane potvrđuje naša povezanost sa Svetom Stolicom, a s druge strane Hrvatska i tom nazočnošću u Vatikanu pokazuje gdje joj je mjesto. U tom je smislu rekao kako iznoseći jasno svoja stajališta te određujući ciljeve puno možemo postići, što je i njegovo iskustvo kao prvoga potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Govoreći o mogućemu trećem Papinu pohodu Hrvatskoj, zagrebački nadbiskup kazao je kako je to za sada otvoreno pitanje, pohod se planira i Sveti je Otac dao stanovito priopćenje onima koji su bili kod njega. No, službeno, pohod nije najavljen, rekao je nadbiskup Bozanić, pojasnivši kako je praksa Svete Stolice da se takvi pohodi najavljuju 2 mjeseca unaprijed. Možemo reći da službeno pohod nije najavljen, ali izdaleka ga se priprema, dodao je. Izvijestio je također da će 7. siječnja sljedeće godine u Zagreb doći posebna komisija iz Rima te će obići određena mjesta za koja se planira da bi ih Sveti Otac mogao posjetiti. U planu je zahtjevan i opsežan pohod i govori se o gradovima: Rijeka, Osijek – Đakovo, Dubrovnik i Zadar. Papin bi pohod, prema riječima nadbiskupa, bio u znaku pastorala obitelji, a u tom vidu je HBK objavila Direktorij za obiteljski pastoral. Taj bi se naglasak ostvario njegovim posjetom Rijeci, jer je tamo Trsatsko svetište koje je na posebni način svetište obitelji. Drugi naglasak Papina pohoda bio bi mir, perspektiva života u miru, građanskome i društvenom miru, dijalog, ekumenski dijalog, a bit će istaknuta i važnost poljodjelaca te zaštita okoliša i zemlje, što bi bilo vezano uz pohod Osijeku ili Đakovu.

Odgovarajući na pitanje kako se Crkva priprema za taj dolazak te za beatifikaciju časnih slugu Božjih Ivana Merza i Marije od Propetog Isusa Petković, nadbiskup je odgovorio kako se ona priprema redovitim crkvenim djelovanjem, a Hrvatska biskupska konferencija dat će konkretni program kada bude i službeno najavljen Papin pohod.
Pozvan da ocijeni novi Obiteljski zakon, brak, kao i činjenicu da homoseksualci traže svoja prava, nadbiskup je istaknuo kako društvo u Hrvatskoj, ali i u Europi treba štititi obitelj i njezinu posebnost, upozorivši da obiteljska institucija nije dovoljno zaštićena ni u našem društvu, a ni u ostalim društvima na kontinentu. Važno je dijeliti i ne miješati neke stvari, ako se radi o obitelji, znamo što je obitelj, dodao je.
Nadbiskup je govorio i o mogućnosti za osnutak katoličkoga sveučilišta, napomenuvši da je inicijativa dolazila s raznih strana. Biskupska konferencija još nije donijela odluku, ali je pokazala otvorenost prema toj inicijativi, kazao je nadbiskup, dodavši da je riječki nadbiskup Ivan Devčić zadužen za osnutak komisije, odnosno on treba okupiti ljude sa crkvenih učilišta, te vjernike laike koji bi imali nešto reći o tome i ta bi komisija trebala svoje rezultate predstaviti BK, nakon čega će ih BK razmotriti.

Nadbiskup je također izvijestio o pripremama za Drugu nadbiskupijsku sinodu, koja je, prema njegovim riječima, događaj mjesne Crkve u kojemu si ona postavlja pitanje zadataka i prioriteta u aktualnom vremenu. Priprema za Sinodu trajala bi oko dvije i pol godine.