Đakovo, (IKA/TU) – “Na Božić se spominjemo života, stvarnoga života rođena u ranjivosti ljudskoga tijela, u liku djeteta. U svome Sinu Isusu Kristu Bog nam se objavljuje, otkriva nam istinu o sebi, i daje nam da upoznamo punu istinu o nama samima. I doista, samo se u otajstvu utjelovljene Riječi može u potpunosti otkriti otajstvo čovjeka jer se on, Sin Božji, utjelovljenjem sjedinio sa svakim od nas”, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić 19. prosinca u Nadbiskupskom domu u Đakovu, na tradicionalnom susretu s predstavnicima medija, upućujući božićnu čestitku i pastirsku poruku naslovljenu U Isusu je vječna Božja Riječ (usp. Lumen fidei, 15).
Upravo zato što je Bog postao čovjekom, kršćanstvo je moglo svijetu navijestiti radost, sve pozvati na put nade i naše ljudsko postojanje rasvijetliti istinskim smislom, nastavio je nadbiskup u svojoj poruci, naglasivši kako u kršćanstvu nije na djelu ništa magično, niti u našoj vjeri postoje prečaci, već sve proistječe iz skromne i strpljive logike sjemena koje umire da bi donijelo novi život, iz logike vjere koja nježnom snagom samoga Boga može i brda premještati. “Iskustvo kršćanske ljubavi, koja se ogleda u Božjoj ljubavi, bezuvjetno je prihvaćanje čovjeka i njegove egzistencije i onda kada se na ljubav ne odgovara ljubavlju. Kršćanin to čini jer snaga njegove ljubavi ne počiva samo na ljudskim snagama nego na onoj ljubavi koja nam je utjelovljenjem Boga u liku čovjeka postala tako bliskom. Takva je ljubav znak naše kršćanske vjere”, kazao je nadbiskup Hranić.
Istaknuvši zahvalnost mjesne Crkva na iskustvu sinodskoga zajedništva, temelju daljnjih nastojanja, svim vjernicima svoje nadbiskupije nadbiskup je poručio: “I nadalje rastimo zajedno, okupljeni oko jedne Istine, i ne bojmo se svjedočiti Novorođenoga svima koji ga traže, jer je postao čovjekom – za nas i za sve ljude!”
Izrazivši žaljenje zbog stvarnosti u kojoj se kršćane javno proziva zbog njihovih stavova i demokratski promicanih vrijednosti, nadbiskup je posvijestio kako unatoč svemu duboko vjerujemo da je Isus Krist isti jučer, danas i uvijeke, i da će ono što nas je poučavao u ozračju svoje Obitelji ostati zauvijek zapisano ondje odakle se nikada ne može izbrisati: u srcu, savjesti našega naroda. “S njim, zaglavnim kamenom i stijenom na kojemu se isplati graditi ono na što nas je pozvao, valja nam znati: samo po ljudima koje je Bog dotaknuo, taj isti Bog obnavlja svoje svjedočanstvo da je Emanuel – s nama Bog”, rekao je nadbiskup, pozivajući da svoj poziv i poslanje Crkve shvaćamo poput “nedovršene simfonije”, u trajnoj obnovi i rastu, dok god smo pozvani živjeti u ovom vremenu.
Izrazivši duboku kršćansku nadu da će svi kao jedna Crkva pronalaziti snagu nad jaslama uvijek mladog Života, svim vjernicima, njihovim obiteljima, braći svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjeroučiteljima, u zajedništvu s nadbiskupom u miru Marinom Srakićem, nadbiskup Hranić poželio je čestit i najdubljom radošću ispunjen Božić i blagoslovljene dani u godini koja dolazi.

U drugom dijelu susreta nadbiskup je odgovarao na novinarska pitanja, prvotno im uputivši zahvalnost za dolazak. Upitan kako se osjeća dok po prvi puta upućuje svoju božićnu čestitku u službi nadbiskupa, rekao je kako je zahvalan Bogu što može, koristeći sredstva društvenog priopćavanja, vjernicima uputiti čestitku i doći do svakoga od njih. “Kao biskup doista bi volio prići baš svakom čovjeku, u svakoj našoj obitelji, ondje gdje žive, stisnuti im ruku, s njima podijeliti njihov Božić. To nažalost, jer sam čovjek, nije moguće. Ali mogu na ovaj način, preko sredstava društvenog priopćavanja. Zahvalan sam što i meni omogućavate da dođem do naših vjernika, da to ipak dožive na osoban način”.
Na pitanje što, osim izbora pape Franje, izdvaja kao događaj godine, nadbiskup je rekao kako smatra da je prebrzo u sjenu pao pontifikat pape Benedikta XVI. Istaknuo je njegovu hrabrost i odgovornost kada je, uvidjevši da mu snage izmiču i da se ne može nositi s izazovima, to hrabro priznao, rekao da se povlači i dao nekome drugom da preuzme tu odgovornu zadaću i službu. “Izbor pape Franje svakako je događaj godine i oduševljen sam kako je uspio u Crkvu unijeti novo proljeće i kakav izazov predstavlja svima nama unutar Crkve, ali i onima izvan nje”, rekao je mons. Hranić.
Kao nešto važno unutar Crkve nadbiskup je sa zadovoljstvom istaknuo katolički laikat koji je, kako je istaknuo, počeo stasati: “Dobro je da vjernici laici, snagom kršćanskog uvjerenja, promiču autentične kršćanske i ljudske vrijednosti u društvu”, rekao je nadbiskup, izrazivši zadovoljstvo provedenim referendumom koji je, što god se pričalo, bio pothvat vjernika laika.
Odgovarajući na pitanje koji su najveći grijesi aktualne vlasti, nadbiskup je istaknuo kako u ovo vrijeme i s obzirom na tešku socijalnu situaciju nije potrebno stvarati nove tenzije. Istaknuo je pomanjkanje dijaloga, uz to vezujući inicijative o referendumima o braku i o ćirilici. “Prvi je započeo kad se na silu počeo uvoditi zdravstveni odgoj u škole, kada su roditelji dizali glas, kada se nije poštovala procedura. Reagirao je i Ustavni sud, sve se vratilo na početak, ali opet se dogodila ista stvar. Nije bilo dijaloga i rodio se oblik otpora”, rekao je nadbiskup. Referendum o ćirilici osobno doživljava bolnim, žalostan jer se na području Đakovačko-osječke nadbiskupije javljaju podijele i napetosti.
Nadbiskup je rekao kako je 18. prosinca na njegovu adresu stiglo pismo generala Kleina koji je nedavno bio u Osijeku i koji izražava žalost jer mu se čini da proces pomirenja otkako je otišao, iako vidi pomake, nije previše uznapredovao. “Rekao bih da bismo se svi trebali usredotočiti prije svega na rješavanje postojećih problema. Sve to, i ono što se u Vukovaru dogodilo 18. studenoga, pokazuje i upućuje na to da u Vukovaru postoje ozbiljni problemi i da ih trebamo ozbiljno shvaćati, i djelovati tako kako bismo ih riješili. Vidim da je to izazov, i treba i mora biti izazov, i za mene kao biskupa, i za nas kao Crkvu, da i mi moramo više pridonositi i djelovati u procesu pomirenja i zajedničkog suživota”, rekao je nadbiskup Hranić, izrazivši želju za jačim djelovanjem na crkvenoj razini, kako s jedne, tako i sa druge strane.
Pozivajući na mirno rješavanje problema i smirivanje tenzija, nadbiskup je rekao kako kao kršćani nemamo i ne možemo imati drugog puta nego onoga koji nam je pokazao Krist: “Božić nas doista poziva na nešto drugo. Isus dolazi među nas. Bog postaje čovjek, postaje nam sličan u svemu, osim u grijehu, preuzima i prihvaća našu slabost. Nije nam slao poruke odozgo da se promijenimo pa će početi s nama dijalogizirati, nego je postao čovjekom, spustio se među nas, prihvatio posljedice naše grešnosti koje su ga dovele na križ, živio među nama, ljubio nas, i nije nas osudio nego u ljubavi za nas umro. To je i za nas jedini put. Previše je napetosti i moramo sa svoje strane pridonositi ozračju istinskoga dijaloga, uzajamnoga slušanja, podrške u dobru.” Na kraju susreta nadbiskup je brojnim medijskim djelatnicima i njihovim obiteljima poželio čestit Božić.