Istanbul, (IKA/KTA) – Predsjednici biskupskih konferencija Jugoistočne Europe, koji su od 3. do 5. ožujka u mediteranskom gradu Iskenderunu u Jugoistočnoj Turskoj održali radni dio svog devetoga godišnjeg zasjedanja, započeli su 5. ožujka hodočašće stopama sv. Pavla, pohodivši nekadašnju Antiohiju koja danas nosi naziv Antakya i nalazi se u jugoistočnoj Turskoj tridesetak kilometara od mediteranske obale. Predsjednici biskupskih konferencija Jugoistočne Europe među kojima su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kao potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te predsjednik Turske biskupske konferencije mons. Luigi Padovese, najprije su pohodili ostatke samostana iz 6. stoljeća na brdu iznad Antakyje. Od samostana su ostali samo temelji s mramornim blokovima od kojih su bile izgrađene tri crkve unutar samostana, a u kojem je živio i sv. Šimun Stilit koji je život provodio na visokom kamenom stupu odakle je svjedočio i propovijedao kao svjetiljka svijetu. Ostaci samostana su zapušteni, a pogled seže do morske luke Seleucije odakle je sv. Pavao polazio i vraćao se s apostolskih putovanja.
U središtu Antakyje, u njezinom starom dijelu, biskupi su pohodili jedinu crkvu u tom gradu posvećenu sv. Petru i Pavlu koju vodi talijanski kapucin o. Domenico koji je pojasnio da u tom gradu od oko 200.000 stanovnika danas ima svega oko tisuću kršćana od kojih su svega sedamdesetak katolici. O. Domenico djeluje u tome gradu već 20 godina, a došao je iz nekadašnje Smirne, današnjeg Izmira, gdje je također pastoralno djelovao 20 godina. Pojasnio je da su u Antakyji kapucini nazočni od godine 1846. te da su, nakon što su im 1977. oduzeta dobra, kupili veću obiteljsku kuću koju su preuredili u crkvu u kojoj se okupljaju ne samo katolici nego i pravoslavni, a prije petnaest godina započeo je raditi i Caritas. Biskup Padovese na svetkovinu sv. Petra i Pavla svake godine u toj crkvici predvodi ekumensku molitvu na kojoj budu nazočni i predstavnici gradskih vlasti. Biskupi su u toj crkvi pjevali i molili večernju molitvu za Crkvu u Turskoj koja je potrebna svakovrsne potpore kršćanske braće i sestara kako bi mogli živjeti i ostvarivati svoje poslanje.
Biskupi su pohodili i spilju iznad Antakyje na brdu Stauris (brdo križa) za koju postoji usmena predaja da se upravo u njoj okupljala prva kršćanska zajednica predvođena sv. Barnabom, sv. Pavlom i sv. Petrom koji se ovdje zadržao nekoliko godina prije odlaska u Rim. O toj zajednici svjedoče i Djela Apostolska koja je napisao evanđelist Luka, rođen upravo u Antiohiji: “Barnaba se zatim zaputi u Tarz potražiti Savla. Kad ga nađe odvede ga u Antiohiju. Punu su se godinu dana sastajali u toj Crkvi i poučavali poveće mnoštvo te se u Antiohiji učenici najprije prozvaše kršćanima” (11, 25 i 26). U stijenama su vidljiva i mjesta u kojima su se nekad pokapali kršćani. Biskup Padovese u ovoj spilji, koja je duga 13 a široka 9 te visoka preko 7 metara i koju su zidom zaštitili križari, redovito na Božić slavi misu na kojoj se, osim malobrojnih katolika, okupe i brojni drugi kršćani. I na ovom mjestu je vidljiva potpuna nebriga vlasti koji svu svoju skrb pokazuju samo na taj način da naplaćuju ulaz u spilju.
U tijeku pohoda biskupi su mogli čuti da je Antiohija, nakon razaranja Jeruzalema 70. godine, postala jedan od najvažnijih središta kršćanstva te da je od tog patrijarhalnog sjedišta ovisilo 12 crkvenih provincija sa 167 biskupskih sjedišta. U tom gradu se kršćanstvo otvorilo prema nežidovima, a iz njega je sv. Pavao pošao na svoja tri apostolska putovanja. U njemu je rođen i propovijedao sv. Ivan Zlatousti, a i sv. Ignacije Antiohijski nosi naziv po ovom gradu koji je i danas naslovno sjedište triju katoličkih (sirske, maronitske i grkomelkitske) i dviju pravoslavnih (grčko-opravoslavne i grkojakobitske) patrijarhija.