Zagreb, 15. 7. 1998. (IKA/Hina) – Četvrti sporazum o gospodarskim odnosima između Republike Hrvatske i Svete Stolice najvjerojatnije će biti potpisan u listopadu ove godine. U razgovoru za HINU, o kojemu ta agencija izvješćuje 14. srpnja, potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik Državnoga povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radić je istaknuo kako sporazum o gospodarskim odnosima do sada nije bilo moguće donijeti, jer nije bio donesen Zakon o nadoknadi oduzete imovine.
Podsjetivši da neće biti crkvenoga poreza, Radić je istaknuo da će hrvatska država, u skladu sa Zakonom o nadoknadi oduzete imovine, “vratiti Crkvi onu imovinu koju je moguće vratiti, a da se ne napravi veće zlo”. Ono što nije moguće vratiti popisat će se, utvrdit će se vrijednost toga, i to će država Crkvi isplatiti u dužem vremenu u novcu i tako platiti odštetu Crkvi za ono što joj je u prošlosti bilo oduzeto.
Dr. Radić je također istaknuo kako će se u redoviti sustav uključiti i financiranje onih crkvenih službenika koji i pripadaju tim sustavima financiranja, primjerice profesora crkvenih učilišta, vjeroučitelja itd.
“To su ta tri osnovna polazišta, koje smo uskladili s predstavnicima Crkve, i sada pišemo tekst sporazuma. Optimist sam i nadam se, kao što smo uskladili načela, da ćemo isto tako uskladiti tekst sporazuma, koji bi mogao biti potpisan tijekom posjeta Svetoga Oca Hrvatskoj”, dodao je ministar Radić. Do sada su potpisana tri sporazuma i to onaj o pravnim pitanjima, dušobrižništvu katoličkih vjernika u vojsci i policiji i suradnji na području odgoja i kulture.
Dr. Jure Radić govorio je i o priprema za doček Svetoga Oca, rekavši kako Državni odbor te poslove koordinira te da su u njih uključene županijske i gradske vlasti, javna poduzeća i Hrvatska vojska te da će oni biti obavljeni na vrijeme i kvalitetno.
Prema njegovim riječima, dolazak Svetoga Oca drugi put u Hrvatsku je kontinuitet njegove očinske ljubavi prema hrvatskome čovjeku i taj njegov drugi dolazak upravo sinovskom odanošću iščekujemo, želeći mu zahvaliti za sve što je ovih godina činio za Hrvatsku, predvodeći njezino priznanje i dajući joj verbalnu i stvarnu potporu u mnogim trenucima njezina stradanja.
Predsjednik Državnoga povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama govorio je i o obnovi crkvenih objekata, rekavši da su je tu uključena obnova svih župnih domova, što je malo poznato u javnosti. “U obnovi naselja i domova, stvaranju uvjeta za povratak, svakako je jedan od važnih zadataka i obnova vjerskih objekata”, kazao je, podsjetivši kako je u agresiji na hrvatsku srušeno više od tisuću crkava i crkvenih objekata. “U svim naseljima gdje se zajedno s narodom vraća župnik, njemu je u organizaciji Ministarstva razvitka i obnove obnovljen župni dom”, izjavio je Radić. “U okviru obnove počeli smo ipak lani u dogovoru s Biskupskom konferencijom provoditi višegodišnji program obnove crkava i kulturnih objekata. Tako se već dovršavaju neke crkve na dubrovačkome, vukovarskom, đakovačkom i osječkom području te Banovini i Kordunu. Obnavljamo, primjerice, crkve u Benkovcu, Glini, Topuskom, Lipovcu, Jasenovcu, Gornjim Bogićevcima, pomogli smo obnovu crkve u Nuštru, u Osijeku itd. Dakle desetke crkava, neke uz suradnju Crkve i države, a neke u potpunosti sami, i taj ćemo program nastaviti”, izjavio je dr. Radić.
U komentaru toga intervjua don Živko Kustić je za “Jutarnji list” napisao kako je potpisivanje četvrtog ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice od iznimne važnosti “jer rješava gospodarske odnose i omogućuje Crkvi da u svom djelovanju bude ekonomski nezavisna”. “Crkvi je potrebna ekonomska samostalnost. To je najjednostavnije i najpravednije postići tako da joj država vrati oduzetu imovinu. Budući, pak, da određeni dio te imovine nakon više od pet desetljeća nije moguće vratiti bez nanošenja štete mogućim sadašnjim korisnicima, stanarima, poduzećima i ustanovama, crkveni su predstavnici – kako se može zaključiti iz riječi dr. Radića – spremni složiti se s time da taj dio imovine u stanovitom smislu ostane kao državni dug Crkvi koji će se vraćati u duljem razdoblju”, napisao je Kustić. On, također, napominje kako se spominjala i mogućnost da država na tu glavnicu oduzete crkvene imovine godišnje Crkvi isplaćuje kamate, te mogućnost da država iz svoga proračuna godišnje daje određenu svotu novca Crkvi za njezino sudjelovanje na kulturnome, znanstvenom i socijalnom polju. Tako bi se izbjeglo uvođenje crkvenog poreza, kao i mogućnost da država – prema svojoj sklonosti – daje Crkvi određenu “milostinju”. “Osobito je važno da tako postignuto rješenje i njegovo ostvarivanje uvijek bude podložno kritici društvene i crkvene javnosti bez ikakve mogućnosti zakulisnih igara”, istaknuo je don Živko Kustić, glavni urednik IKA-Zagreb u napisu za “Jutarnji list”.