Ljubljana, 14. 11. 2001. (IKA) – Pod predsjedanjem predsjednika Slovenske biskupske konferencije ljubljanskog nadbiskupa dr. Franca Rodea održano je 12. i 13. studenoga jesenskog zasjedanje Slovenske biskupske konferencije u Ljubljani. Uz slovenske biskupe, zasjedanju su bili nazočni predstavnici susjednih Biskupskih konferencija: Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljao je njezin predsjednik zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, Talijansku tršćanski nadbiskup Eugenio Ravignani, Mađarsku debrecinski biskup Nandor Bosak te Austrijsku celovečki biskup Aloys Schwartz. Na kraju rada zasjedanja održana je u prostorijama ljubljanskog Ordinarijata tiskovna konferencija na kojoj su nakon prikaza nadbiskupa Rodea o radu zasjedanja, predstavnici susjednih BK upoznali novinare s aktualnim događanjima u njihovim mjesnim Crkvama. Aktualna događanja u slovenskoj Crkvi vezana su uz završni dokument nedavno završene slovenske Sinode, srednjoeuropskom hodočašću u Mariazell 2001. godine, pastirskom pismu “Vjera na našem prostoru i u ovom trenutku”, otvaranju središnjega Slovenskog vjerskog muzeja u Stični, martirologiju slovenske Crkve i prijedlozima za beatifikaciju te o uspostavi različitih tijela unutar Biskupske konferencije. Predstavnici susjednih BK upoznali su nazočne novinare sa skrbi Crkve u njihovim zemljama oko što boljeg navještenja Evanđelja te odnosima Crkve i države, posebice na području socijalnog zauzimanja i školstva.
Među nekoliko pitanja, zadnja dva bila su postavljena i nadbiskupu Bozaniću, a odnosila su se na odjeke Poruke hrvatskih biskupa o socijalnom stanju u zemlji – je li s tom Porukom nastao spor između Hrvatske biskupske konferencije i hrvatske Vlade te je li time dovoljno osvijetljeno socijalno stanje u Hrvatskoj. Ne vidim nikakav spor između HBK i hrvatske Vlade, rekao je nadbiskup Bozanić te dodao: “Hrvatska biskupska konferencija dala je poruku, u kojoj je htjela osvijetlili neke vidove sadašnjega socijalnog stanja u Hrvatskoj i to sa stanovišta socijalnog nauka Crkve. Tako da mi nismo ni mogli ni željeli ići u neke detalje koji ne spadaju na biskupe ni na Crkvu. U Poruci smo zapravo istaknuli potrebu dijaloga, dijalog odgovornih sa svim društvenim sektorima i skupinama i da, kad god se neke stvari odlučuju koje imaju šire razmjere, osobito sako se ide u neke značajnije reforme, da je potreban dublji dijalog, da se ljudi međusobno bolje informiraju i da se može doći do boljih rješenja. U tom vidu taj dijalog, koliko stoji do nje, Hrvatska biskupska konferencije je spremna i voljna voditi i s hrvatskom Vladom. Tako da se u Poruci poziva na dijalog da svima, na dijalog u društvu, a tu smo i mi spremni i voljni za dijalog i uvijek smo tom dijalogu otvoreni. Tako da bi se moglo reći, da je to prva reakcija sa strane određenih glasnogovornika Vlade i možda je ona prebrza. Možda su dosta površno čitali poruku da bih želio da se još bolje vrate Poruci i da se je uzme u cjelini. Mislim da je ona poticaj za otvaranje jednoga novog dijaloga o konkretnim pitanjima. Da li smo dosta ili malo osvijetlili, to neka sude oni koji stvari poznaju. Mi smo rekli ono što smo smatrali. Ovog trenutka to nije iscrpan sud, nego je to poruka koja upravo želi potaknuti ono što sam prije spomenuo”. Na pitanje i o nedavnim aktualnim pisanjima o prigovoru trojice diplomata Europske unije Svetoj Stolici, nadbiskup je rekao: “Nije mi poznato da su neki diplomati Europske unije posredovali u Vatikanu. Ono što je bilo, je to da kad je mons. Tauran bio u Zagrebu na njihovo je traženje primio tri diplomata na razgovor. Iznenadio se i mons. Tauran, a ispričavali su se i diplomati, kako se o sadržaju tog razgovora, koji imao drugi karakter, počelo pisati u hrvatskim medijima. Tako da smatramo da je pisanje u medijima instrumentalizacija tog razgovora koji je imao drugačiju narav”. (i11303hr/np/mjb)